Lazo Đurđević, stečajni upravnik izjavio je nakon završetka sjednice Skupštine povjerilaca da je cilj da se stečaj što prije okonča.

„Osnovni problem koji usporava okončanje ovog stečaja je sudski spor sa Ukio bankom iz Litvanije koja se pojavila kao razlučni povjerilac i bez rješenja te parnice, ili bez pokušaja rješenja tog spora na neki drugi način,ne može doći ni do okončanja ovog stečajnog postupka“, kaže Đurđević.

On je izjavio da bi, ukoliko bi se brzo okončao sudski spor sa Ukio bankom, stečajni postupak mogao da se okonča u roku od tri mjeseca, računajući na to da bi se javio i strateški partner, ukoliko bi se išlo na reorganizaciju preduzeća.

„Dobrim poslovanjem „Alumine“ i „Mehanike“ u protekle tri godine uvećana je stečajna masa za 15.279.030 KM. Zbog toga sam predložio Skupštini povjerilaca da, kada se stvore uslovi za unovčavanje imovine ili za reorganizaciju stečajnog dužnika, da se prije toga izvrši nova procjena imovine, jer ona sada značajno više vrijedi u odnosu na vrijeme otvaranja stečajnog postupka“, rekao je Đurđević, javlja dopisnik CAPITAL-a.

Advokati Birča: I ako izgubimo spor, dobićemo?!

Advokat Risto Kojić FG „Birač“ u stečaju istakao je da su svi povjerioci iz izvještaja stečajnog upravnika mogli da se upoznaju da je Ukio bankas dobila prvostepenu presudu u sporu sa Fabrikom „Birač“ pred sudom u Kaunasu o utvrđivanju valjanosti ugovora o kreditnim zaduženjima.

„Ta presuda nije pravosnažna, jer su advokati iz Advokatske kancelarije „Sorinen“, koja zastupa FG „Birač“ pred sudovima u Litvaniji izjavili žalbu. Odluka drugostepenog suda još uvijek nije donesena“, rekao je Kojić.

Iznoseći svoj pravni stav, advokat Kojić je rekao da „ishod te parnice u Litvaniji neće imati uticaja na tok i ishod parnica koje se vode pred sudovima u RS, iz razloga što je odredbama Zakona o parničnom postupku RS propisano da je sud u parničnom postupku vezan samo za pravosnažnu presudu donesenu u krivičnom postupku, kojom se optuženi proglašava krivim“.

Kojić je naglasio da „sud u parničnom postupku nije vezan, niti za odluku krivičnog suda kojom se optuženi oslobađa od odgovornosti, niti za bilo koju odluku donesenu u parničnom ili upravnom postupku pred domaćim sudom ili upravnim organom i pred stranim sudom ili administrativnim. Prema tome, sve i kada bi bila pravosnažna presuda suda u Litvaniji, njome se rješava samo prethodno pitanje za privredne sporove u BiH, pa dosljedno tome takva odluka ne bi vezivala ovdašnje sudove koji bi samostalno, kao prethodno pitanje, rješavali pitanje punovažnosti uloga o kreditnim zaduženjima i ugovora o zalogama“, izjavio je advokat Risto Kojić.

On je novinarima pojasnio da su za sve sporove koji se vode oko ugovora zaključenog između fočanskog „Pavgorda“ i Ukio banke po tužbama FG „Birač“ u stečaju nadležni isključivo sudovi u Republici Srpskoj, jer FG „Birač“ nikada nije ugovorila mjesnu nadležnost suda u Litvaniji.

„Sporazum koji se odnosi na mjesnu nadležnost, koji su zaključili „Pavgord“ i Ukio banka ne može vezivati treće lice. Taj sporazum, odnosno ugovor vezuje samo ta dva pravna lica“, smatra Kojić.

Kojić je podsjetio da je stečajni upravnik osporio potraživanje Ukio banke, u iznosu od 155 miliona KM, tako da se trenutno u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini vode sporovi za utvrđivanje osnovanosti tog osporavanja, odnosno neosnovanosti prijavljenog potraživanja Ukio banke.

Sonja Rubež opet tema rasprave

Na današnjoj Skupštini povjerilaca FG „Birač“ otvorena je rasprava o legalitetu i legitimitetu Odbora povjerilaca FG „Birač“ , nakon što je tek u trećem pokušaju, na trećoj sjednici Odbora povjerilaca donesena odluka o pokretanju tužbe za ništavost ugovora između Ukio banke i „Pavgorda“.

Sonja Rubež, kako je istaknuto, koja je bila povjerilac u ime radnika FG „Birač“ i član pravno – stručnog tima, glasala je protiv podnošenja tužbe. Zbog toga je advokat Vladimir Milošević kao povjerilac koji je otkupio potraživanja „Drina osiguranja“ iz Milića, insistirao da se utvrdi ko, ustvari, zastupa povjerioce FG „Birač“.

Stečajni sudija Alida Nađ Mađarac pojasnila je da Skupština povjerilaca, odnosno grupa povjerilaca može podnijeti zahtjev za promjenu sastava Odbora povjerilaca, te da je Odbor povjerilaca, u stvari, skupština u malom, jer u njemu treba da budu zastupljeni predstavnici različitih grupacija povjerilaca.