Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske, u odnosu na januar, povećane su cijene 91 proizvoda ili usluge, dok su smanjene kod 23 stavke. Istu cijenu u januaru i decembru lani imalo je pet proizvoda, odnosno usluga.

 

Tako su, na primjer, kupci za kilogram riže u januaru prošle godine izdvajali 3,80 KM, dok su u decembru za isti proizvod davali 26 feninga više. Takođe, na kraju prošle godine više novca morali su izdvojiti i za meso.

 

Prema podacima Zavoda, kilogram junetine sa kostima u januaru bio je 12,86 KM, dok je u decembru ista namirnica koštala 13,50 KM. Za 12,73 KM u decembru su građani kupovali i kilogram svinjetine bez kosti, što znači da je ovo meso na kraju godine bilo skuplje za 1,42 KM u odnosu na početak prošle godine.

 

Spisak namirnica i stvari koje su poskupjele do kraja godine mnogo je veći nego spisak namirnica koje su u decembru lani bile jeftinije nego na početku godine, pa se tako među proizvodima kojima je pala cijena našlo ulje, koje je pojeftinilo za 1,31 KM i cijena mu je u decembru prošle godine iznosila 2,63 KM.

 

Na sreću građana, jeftinije su se mogli kupiti i mlijeko, kafa, ali i jaja.

 

Tako je litar mlijeka sa 2,43 KM pao na 2,34 KM, kafa je snižena na 17,74 po kilogramu u odnosu na januarsku cijenu koja je bila 17,94 KM.

 

Takođe, put pojeftinjenja prešlo je i kokošje jaje, koje je u odnosu na januar u decembru koštalo tri feninga manje, pa je u decembru po komadu bilo 0,39 KM.

 

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja potrošača "Oaza" iz Trebinja, ističe da nisu sva poskupljenja realna. Kako kaže, kada dolazi do poskupljenja u svijetu, cijene rastu i kod nas, ali se to ne dešava kada je riječ o snižavanju cijena.

 

"Kada padaju cijene na svjetskom tržištu, kod nas se ne dešava da naši poslodavci, odnosno pružaoci usluga cijene vraćaju na staro", rekla je Ilijićeva.

 

Prema njenim riječima, sve to utiče na potrošače, odnosno direktno utiče na ekonomsku situaciju građana.

 

Kako za "Nezavisne novine" objašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama Predrag Mlinarević, proizvodi iz domena prehrambenih proizvoda su i kod nas djelimično dijelili sudbinu kretanja cijena hrane na svjetskom tržištu koja je već godinama unazad rasla.

 

"S jedne strane, kod uvoza osnovnih sirovina došlo je do povećanja cijena, međutim kasnije je došlo do stabilizacije tih lanaca snabdijevanja, ali mi uvijek imamo jednu inerciju u kojoj se inflacija sporije obara nego što se povećavaju cijene kada dođe do poremećaja na svjetskom tržištu", navodi on.

 

Dodaje da bi uskoro cijene trebalo da padaju.

 

"Godina koja je pred nama bi trebalo da bude propraćena opadanjem cijena osnovnih životnih namirnica, a i ta inercija u kojoj su ponekad i maloprodavci koristili prostor da održe cijene čak i onda kada je bilo osnova da se one smanje će se potrošiti i biće prinuđeni da obaraju cijene proizvoda", kaže Mlinarević.

 

Da su cijene lani bile visoke, tvrdi i Marko M. iz Banjaluke, koji ističe da se hljeb praktično više ne može kupiti ispod 2,20 KM.

 

"Dodajte na to neki jogurt ili slično. Pa samo kifla košta pola marke, a nekad smo mogli kupiti i tri za taj novac. Zaista ne znam kako se snalaze građani koji nisu zaposleni i koji uz to žive kao podstanari. Iskreno, uopšte nisam osjetio one famozne akcije u kojima su jeftiniji proizvodi. Sve nam nekako dolaze informacija da u svijetu padaju cijene, pada inflacija, ali kod nas nema tog nekog očekivanog pojeftinjenja", ističe on za "Nezavisne novine".

 

Takođe, lani je Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske pokrenulo kampanju "Društveno odgovorni", u okviru koje su građanima na raspolaganju bili određeni proizvodi bez marže, a ta akcija je nastavljena i u ovoj godini.