Međunarodna grupa naučnika analizirajući tragove masnoće u posuđu pronađenom uz dalmatinsku obalu i u njenom zaleđu otkrila je dokaze o najstarijim poznatim fermentisanim mliječnim proizvodima - svježim sirevima i jogurtima, proizvedenim prije 7.200 godina.

"Ovim proizvodnja sira postaje četiri hiljade godina starija", naglasila je Sara B. Meklur, antropolog sa pensilvanijskog državnog fakulteta (Penn State).

Naučnici su objavili da je mlijeko u posudama na tom području bilo prisutno prije 7.700 godina, 500 godina prije fermentisanih proizvoda.

DNK analiza populacije iz tog kraja pokazuje da su odrasli bili netolerantni na laktozu, ali da su djeca mogla konzumirati mlijeko do desete godine. 

Ipak, naučnici smatraju da se 500 godina kasnije dogodila promjena, ne samo u preradi svježeg mlijeka u sir, nego i u stilu i obliku posuda.

"Proizvodnja sira bila je dovoljno važna da su ljudi počeli proizvoditi nove oblike posuđa", rekla je Meklur i dodala da tu vidimo i kulturnu promjenu.

Naučnici su istraživali posuđe s dva lokaliteta u Dalmaciji - Pokrovnika kraj Drniša i Danila kraj Šibenika, dva velika arheološka nalazišta iz doba mlađeg kamenog doba (neolita).

Pronađene posude testirali su da bi pronašli tragove izotopa ugljenika kojima se može odrediti vrsta masti i time razlikovati između mesnih, ribljih, mliječnih i fermentisanih mliječnih proizvoda.

Uzorci su dokazali prisutnost sekundarne obrade mlijeka, u sir ili neki drugi fermentisani mliječni proizvod.

"Ovo je najraniji dokumentovani dokaz tragova lipida fermentisanih mliječnih proizvoda", otkrili su naučnici u naučnom časopisu PLOS One.

Naučnici kažu da njihovo otkriće znači da su ljudi proizvodili sir hiljadama godina prije nego što se mislilo, odnosno u neolitu, umjesto u bronzanom dobu.

U ono doba proizvodnja sira bila je napredna tehnologija koja je promijenila čovječanstvo. Sir, koji je lakše prenosiv i manje kvarljiv od mlijeka, omogućio je širenje rane poljoprivrede na hladnija sjeverna područja.