BiH
18.05.2022.
09:27
U Brčkom tender za odlazak na saučešće o državnom trošku
Izvor: RSE
1
Podijeli
Javna sredstva moraju se koristiti za dobrobit građana, a ne za bogaćenje korumpiranih političara i zvaničnika u Bosni i Hercegovini, navodi Ambasada Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE), dan nakon što Parlament BiH nije želio raspravljati o izmjenama Zakona o javnim nabavkama.
Ovaj zakon je u parlamentarnoj proceduri već dvije godine.
"Bosni i Hercegovini je očajnički potrebna reforma javnih nabavki. Dom naroda BiH treba postupiti ispravno i usvojiti nacrt zakona koji je u skladu sa međunarodnim standardima i koji će donijeti više transparentnosti u proces javnih nabavki, a što se već predugo odgađa", rekli su iz Ambasade.
Dom naroda Parlamenta BiH je 16. maja skinuo sa dnevnog reda izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su trebale donijeti više transparentnosti i odgovornosti u potrošnji javnog novca.
Kako se troši javni novac?
Javne institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz sistem javnih nabavki svake godine potroše između 2,5 i tri milijarde maraka (1,25- 1,5 milijardi eura). Za taj novac se kupuju robe, angažuju firme za određene usluge u oblastima infrastrukture, zdravstvene zaštite, obrazovanja i slično.
U šta se sve troši novac možda najbolje svjedoči posljednji primjer iz Brčko distrikta, posebne administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Pravosudna komisija u ovom gradu provodila je javnu nabavku u kojoj su tražili ponude od firmi za poklone za potrebe "odlaska na žalost u slučaju smrti". Pravosudna komisija je samostalno nezavisno tijelo. Pruža administrativnu i logističku podršku pravosudnim institucijama u Brčko Distriktu.
U ponudi su tražili kafu, šećer, keks napolitanke, sokove od narandže i borovnice, banane, limun i ukrasne vrećice. Naime, u zemljama regije je rasprostranjen običaj da se prilikom posjete kolegama i prijateljima, koji žaluju za preminulim članom porodice, odnesu pokloni poput kafe, šećera, keksa, soka i voća.
Tender je prošle sedmice raspisan za potrebe Pravosudne komisije, Osnovnog suda, Pravobranilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta.
Zahtjev je potpisao predsjednik komisije Safet Pizović koji za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ne vidi u tome ništa sporno, te da "nije nešto oko čega treba praviti problem".
"Nema tu ništa. To su minorni iznosi i tako", kaže Pizović, odbijajući odgovoriti na pitanje da li će poništiti tender, što je zatražio gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić.
Gradonačelnik Esed Kadrić optužio je pravosudne institucije u tom gradu za zloupotrebu ovlasti, te zatražio da "odmah ponište ovaj sramni tender".
"Radi se o nepristojnom postupku. Bitno je da građani shvate kako vlada nema ništa sa tim i da je pravosuđe odvojen i nezavisan stub vlasti", poručio je Kadrić, inače kadar Stranke demokratske akcije (SDA).
Brčko distrikt ima gradonačelnika, Vladu, Skupštinu, te pravosuđe u okviru kojeg djeluju Osnovni i Apelacioni sud, Tužilaštvo, Kancelariju za pravnu pomoć i Pravobranilaštvo.
Kakvo je stanje u oblasti javnih nabavki?
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini je usvojen 2004. godine. Deset godina kasnije donesen je novi zakon. Njime je uređen sistem javnih nabavki i to na način da se definišu prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke. U okviru zakona su i nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine.
Prema ovom zakonu, postupak javne nabavke odnosi se na nabavku robe, usluga ili radova koje neka institucija.
U slučaju da se dokaže zloupotreba tendera odgovornost prema ovom zakonskom rješenju ne snosi rukovodilac javne institucije, već institucija. To praktično znači da se eventualna kazna naplaćuje iz budžeta.
Zbog toga što zakon daje prostor za zloupotrebu, od 2017.godine se pokušavaju donijeti nove izmjene ili usvojiti novi zakon koji bi smanjio mogućnosti zloupotreba i povećao odgovornost onih koji upravljaju javnim novcem.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency international (TI), organizacije koja već godinama prati javne nabavke, kaže za RSE kako postojeći zakon ima mnogo praznina, zbog čega se zalaže za donošenje novog.
"Zato smo insistirali godinama da se unaprijedi zakon i pojačaju antikorupcijski mehanizmi. Da se unaprijedi transparentnost, da se povećaju sankcije i ojača nadzor", kaže Korajlić.
Ona pojašnjava kako su predložene izmjene zakona usaglašene prije dvije godine. U tom procesu su učestvovali Agencija za javne nabavke BiH i nevladin sektor. Nakon toga je Vijeće ministara BiH izmijenilo predložene izmjene i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.
"Već tu se vidjelo da nema političke volje za nekim suštinskim izmjenama zakona, koje bi donijele u praksi neke promjene. A sad vidimo da nema volje da se bilo šta unaprijedi, dok se u isto vrijeme priča o evropskom putu i posvećenosti evropskim integracijama", kaže Korajlić.
Prema njenim riječima, postojeći zakon je omogućio u vrijeme pandemije institucijama da zaobilaze procedure i direktno sklapaju ugovore velike vrijednosti, nerijetko u pregovaračkim postupcima i sa neovlaštenim dobavljačima. Ona dodaje da namještenim tenderima stranke finansiraju predizborne kampanje.
"Vidimo pred svake izbore na koji način se koriste javne nabavke da bi se zapravo finansirao dio aktivnosti političkih stranaka. I to se vidi i po nekoj statistici, jer imate ogromna povećanja u pojedinim nabavkama u izbornim godinama koja su usmjerena na stranačku promociju", navodi Korajlić.
Pravosudne institucije ne reaguju
Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić, kadar Demokratske fronte, kaže kako je frustriran zbog toga što ta zakonodavna institucija nije raspravljala i usvojila nove izmjene zakona o javnim nabavkama.
"Imali ste priliku da vidite da u ovoj zemlji ne postoji politička volja da se pomogne građanima BiH", kazao je Miletić na konferenciji za medije nakon sjednice 16.maja.
On je napomenuo da je na osnovu prihoda i poreza u Bosni i Hercegovini prošle godine prikupljeno oko 800 miliona maraka (400 miliona eura).
"Oni novac uzimaju i dijele po entitetima i troše kako oni misle da treba. Oni zloupotrebljavaju novac građana", rekao je Miletić.
Nevladina organizacija Fond otvoreno društvo je četiri godine pratila na koji način su 173 javne institucije provele više od 12.000 javnih nabavki. Njihova vrijednost je bila preko 4 milijarde maraka.
Monitoring je pokazao da su javne nabavke u BiH netransparentne, neefikasne i neekonomične, te da javne institucije u pravilu namještaju tendere tako što neke ponuđače diskriminiraju, a neke favorizuju.
U istom izvještaju se navodi da 88 posto privrednika, koji su anketirani tokom istraživanja, smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavkama. Analiza je pokazala i da pravosudne institucije gotovo uopšte ne procesuiraju zloupotrebe u javnim nabavkama.
Zakon o javnim nabavkama BiH je naveden i među prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ovaj zakon jedna je od preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojem je BiH pristupila još sredinom 2008. godine.
Pravila Evropske unije osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU-a, na temelju nediskriminacije i jednakog postupanja.
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH saopštila da je identifikovan čitav niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostatka mehanizama kontrole u sistemu javnih nabavki.
Podsjetila je da se u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, privrednim društvima iz EU-a koja nisu osnovana u Bosni i Hercegovini "mora odobriti pristup postupcima dodjele ugovora u zemlji sa tretmanom koji nije manje povoljan u odnosu na tretman koji se dodjeljuje društvima iz Bosne i Hercegovine i to najkasnije pet godina nakon njegovog stupanja na snagu".
Ovaj rok Bosna i Hercegovina nije ispunila.
"Bosni i Hercegovini je očajnički potrebna reforma javnih nabavki. Dom naroda BiH treba postupiti ispravno i usvojiti nacrt zakona koji je u skladu sa međunarodnim standardima i koji će donijeti više transparentnosti u proces javnih nabavki, a što se već predugo odgađa", rekli su iz Ambasade.
Dom naroda Parlamenta BiH je 16. maja skinuo sa dnevnog reda izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su trebale donijeti više transparentnosti i odgovornosti u potrošnji javnog novca.
Kako se troši javni novac?
Javne institucije u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz sistem javnih nabavki svake godine potroše između 2,5 i tri milijarde maraka (1,25- 1,5 milijardi eura). Za taj novac se kupuju robe, angažuju firme za određene usluge u oblastima infrastrukture, zdravstvene zaštite, obrazovanja i slično.
U šta se sve troši novac možda najbolje svjedoči posljednji primjer iz Brčko distrikta, posebne administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Pravosudna komisija u ovom gradu provodila je javnu nabavku u kojoj su tražili ponude od firmi za poklone za potrebe "odlaska na žalost u slučaju smrti". Pravosudna komisija je samostalno nezavisno tijelo. Pruža administrativnu i logističku podršku pravosudnim institucijama u Brčko Distriktu.
U ponudi su tražili kafu, šećer, keks napolitanke, sokove od narandže i borovnice, banane, limun i ukrasne vrećice. Naime, u zemljama regije je rasprostranjen običaj da se prilikom posjete kolegama i prijateljima, koji žaluju za preminulim članom porodice, odnesu pokloni poput kafe, šećera, keksa, soka i voća.
Tender je prošle sedmice raspisan za potrebe Pravosudne komisije, Osnovnog suda, Pravobranilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta.
Zahtjev je potpisao predsjednik komisije Safet Pizović koji za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ne vidi u tome ništa sporno, te da "nije nešto oko čega treba praviti problem".
"Nema tu ništa. To su minorni iznosi i tako", kaže Pizović, odbijajući odgovoriti na pitanje da li će poništiti tender, što je zatražio gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić.
Gradonačelnik Esed Kadrić optužio je pravosudne institucije u tom gradu za zloupotrebu ovlasti, te zatražio da "odmah ponište ovaj sramni tender".
"Radi se o nepristojnom postupku. Bitno je da građani shvate kako vlada nema ništa sa tim i da je pravosuđe odvojen i nezavisan stub vlasti", poručio je Kadrić, inače kadar Stranke demokratske akcije (SDA).
Brčko distrikt ima gradonačelnika, Vladu, Skupštinu, te pravosuđe u okviru kojeg djeluju Osnovni i Apelacioni sud, Tužilaštvo, Kancelariju za pravnu pomoć i Pravobranilaštvo.
Kakvo je stanje u oblasti javnih nabavki?
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini je usvojen 2004. godine. Deset godina kasnije donesen je novi zakon. Njime je uređen sistem javnih nabavki i to na način da se definišu prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke. U okviru zakona su i nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine.
Prema ovom zakonu, postupak javne nabavke odnosi se na nabavku robe, usluga ili radova koje neka institucija.
U slučaju da se dokaže zloupotreba tendera odgovornost prema ovom zakonskom rješenju ne snosi rukovodilac javne institucije, već institucija. To praktično znači da se eventualna kazna naplaćuje iz budžeta.
Zbog toga što zakon daje prostor za zloupotrebu, od 2017.godine se pokušavaju donijeti nove izmjene ili usvojiti novi zakon koji bi smanjio mogućnosti zloupotreba i povećao odgovornost onih koji upravljaju javnim novcem.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency international (TI), organizacije koja već godinama prati javne nabavke, kaže za RSE kako postojeći zakon ima mnogo praznina, zbog čega se zalaže za donošenje novog.
"Zato smo insistirali godinama da se unaprijedi zakon i pojačaju antikorupcijski mehanizmi. Da se unaprijedi transparentnost, da se povećaju sankcije i ojača nadzor", kaže Korajlić.
Ona pojašnjava kako su predložene izmjene zakona usaglašene prije dvije godine. U tom procesu su učestvovali Agencija za javne nabavke BiH i nevladin sektor. Nakon toga je Vijeće ministara BiH izmijenilo predložene izmjene i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.
"Već tu se vidjelo da nema političke volje za nekim suštinskim izmjenama zakona, koje bi donijele u praksi neke promjene. A sad vidimo da nema volje da se bilo šta unaprijedi, dok se u isto vrijeme priča o evropskom putu i posvećenosti evropskim integracijama", kaže Korajlić.
Prema njenim riječima, postojeći zakon je omogućio u vrijeme pandemije institucijama da zaobilaze procedure i direktno sklapaju ugovore velike vrijednosti, nerijetko u pregovaračkim postupcima i sa neovlaštenim dobavljačima. Ona dodaje da namještenim tenderima stranke finansiraju predizborne kampanje.
"Vidimo pred svake izbore na koji način se koriste javne nabavke da bi se zapravo finansirao dio aktivnosti političkih stranaka. I to se vidi i po nekoj statistici, jer imate ogromna povećanja u pojedinim nabavkama u izbornim godinama koja su usmjerena na stranačku promociju", navodi Korajlić.
Pravosudne institucije ne reaguju
Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić, kadar Demokratske fronte, kaže kako je frustriran zbog toga što ta zakonodavna institucija nije raspravljala i usvojila nove izmjene zakona o javnim nabavkama.
"Imali ste priliku da vidite da u ovoj zemlji ne postoji politička volja da se pomogne građanima BiH", kazao je Miletić na konferenciji za medije nakon sjednice 16.maja.
On je napomenuo da je na osnovu prihoda i poreza u Bosni i Hercegovini prošle godine prikupljeno oko 800 miliona maraka (400 miliona eura).
"Oni novac uzimaju i dijele po entitetima i troše kako oni misle da treba. Oni zloupotrebljavaju novac građana", rekao je Miletić.
Nevladina organizacija Fond otvoreno društvo je četiri godine pratila na koji način su 173 javne institucije provele više od 12.000 javnih nabavki. Njihova vrijednost je bila preko 4 milijarde maraka.
Monitoring je pokazao da su javne nabavke u BiH netransparentne, neefikasne i neekonomične, te da javne institucije u pravilu namještaju tendere tako što neke ponuđače diskriminiraju, a neke favorizuju.
U istom izvještaju se navodi da 88 posto privrednika, koji su anketirani tokom istraživanja, smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavkama. Analiza je pokazala i da pravosudne institucije gotovo uopšte ne procesuiraju zloupotrebe u javnim nabavkama.
Zakon o javnim nabavkama BiH je naveden i među prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ovaj zakon jedna je od preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojem je BiH pristupila još sredinom 2008. godine.
Pravila Evropske unije osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU-a, na temelju nediskriminacije i jednakog postupanja.
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH saopštila da je identifikovan čitav niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostatka mehanizama kontrole u sistemu javnih nabavki.
Podsjetila je da se u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, privrednim društvima iz EU-a koja nisu osnovana u Bosni i Hercegovini "mora odobriti pristup postupcima dodjele ugovora u zemlji sa tretmanom koji nije manje povoljan u odnosu na tretman koji se dodjeljuje društvima iz Bosne i Hercegovine i to najkasnije pet godina nakon njegovog stupanja na snagu".
Ovaj rok Bosna i Hercegovina nije ispunila.