Naime, do kraja 2016. godine u Bijeljini je podneseno oko 4.000 zahtjeva ali većini nedostaje potrebna dokumentacija koja nije dostavljena u zakonom propisanom roku. Od nadležnih se traži i uvođenje olakšica u postupku prevođenja poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

- Legalizacija predstavlja veliki urbanistički problem i za našu lokalnu zajednicu. Mi se rješavanjem tog problema bavimo od 2000-te godine. Ima mnogo više nelegalnih objekata u Bijeljini nego što je evidentirano, što potvrđuje drastično povećan broj zahtjeva građana za legalizaciju. To je zbog toga što građani ne mogu da priključe infrastrukturu, jer da bi to učinili moraju imati potvrdu da su u postupku legalizacije - kaže Rakić.

Za pokretanje postupka legalizacije bilo je dovoljno da investitor podnese dokaz o vlasništvu objekta, a da ostalu potrebnu dokumentaciju dostavi u roku od mjesec dana. Ispostavilo se da je više od polovine investitora, iskoristilo zahtjev samo za priključak struje i vode pojašnjava Rakić.

Bez uvjerenja o pokrenutoj legalizaciji bespravno izgrađenog objekta ne može se priključiti ni voda ni struja. Zbog toga su se mnogi vlasnici takvih objekata našli u velikom problemu kaže tehnički rukovodilac u bijeljinskoj Elektrodistribuciji Vladimir Čordašević.

- Ne postoji način da im pomognemo. Zakon to ne dozvoljava. Zato apelujemo na građane da nam se ne obraćaju dok ne ispune uslove- kaže Čordašević.

Za sada je gradska uprava zaobišla poštovanje zakonskih procedura i sve te zahtjeve ostavila na čekanje. Zbog velikog broja nelegalno izgrađenih objekata čiji vlasnici nisu pokrenuli postupak legalizacije moraće tražiti nova rješenja ili će se ipak odlučiti za primjenu krajnje mogućnosti, a to je rušenje bespravno izgrađenih objekata.