BiH
23.01.2024.
22:06
U BiH prošle godine uvezeno 72.237 automobila
Izvor: srpskainfo.com
0
Podijeli
Podatak Uprave za indirektno oporezivanje BiH da je u prošloj godini u BiH uvezeno ukupno 72.237 automobila, od kojih su 62.873 polovna, nije odraz želje građana da posjeduju vozila na izmaku snaga, već ekonomske situacije u kojoj se nastoje prilagoditi “dužini jorgana”.
Uz sva poskupljenja koja su preturili preko leđa i troškove života nekoliko puta veće od mjesečnih primanja, teško je napraviti ušteđevinu dovoljnu za kupovinu čak i polovnog automobila, dok o novim mogu razmišljati samo rijetki.
Naime, za iole očuvan polovni automobil s cijenom od dvadesetak hiljada maraka potrebno je izdvojiti 15 mjesečnih plata čiji je iznos 1.304 KM.
– Životni standard građana BiH u posljednjih desetak godina stagnira i opada. Razloga je više, jer vidimo da su se neke stvari na globalnom planu promijenile, pa mala ekonomija trpi i pate mnogo više nego one velike. A kriza smo za desetak godina imali kao nekada u jednom vijeku – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Svi idu
Zbog posljedica kriza, od pandemije do ratova i inflacije, smanjuje se proizvodnja, imamo nedovoljan rast BDP-a, minimalna su ulaganja u infrastrukturu, primanja građana BiH s onima u zemljama okruženja evidentno su niža, pa se suočavamo i s odlaskom velikog broja mladih, kvalitetnih i obrazovanih ljudi.
Zbog posljedica kriza, od pandemije do ratova i inflacije, smanjuje se proizvodnja, imamo nedovoljan rast BDP-a, minimalna su ulaganja u infrastrukturu, primanja građana BiH s onima u zemljama okruženja evidentno su niža, pa se suočavamo i s odlaskom velikog broja mladih, kvalitetnih i obrazovanih ljudi.
– Taj trend se nastavlja. Tu ne možemo ništa da uradimo, jer vidimo da razvijene zemlje koriste situaciju da nam uzmu i ono malo ljudskog resursa što imamo, a prije toga su nam i ostale izvukli koliko su mogli.
Preko bankarskog sistema ili jeftinih sirovina. Zato smo se našli u teškoj situaciji – ističe Ljuboja.
Okrenimo se domaćoj proizvodnji
Trenutno se suočavamo s padom potražnje za proizvodima koje smo izvozili, čime, sigurno, idemo ka još gorem scenariju. Zato Ljuboja naglašava kako se, definitivno, moramo usaglasiti u vezi s potrebom da se okrenemo domaćoj proizvodnji.
– Da pokušamo da propagiramo potrošnju svojih proizvoda, čiji kvalitet mora biti u saglasnosti s potrebama, a cjenovno sa standardom – kaže Ljuboja, piše Avaz.