Kako su potvrdili u udruženjima mljekara u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, proizvođači mlijeka sada nemaju novca da sami, bez podrške institucija, nabavljaju skupe mljekomate i iznajmljuju prostor za njihovo postavljanje. Navode kako prodaja mlijeka na ovaj način ni u jednom entitetu još nije ni zakonski uređena.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođa - mljekara u RS, ističe je uvođenje mljekomata skupa investicija za proizvođače mlijeka u RS, te da bi nadležno ministarstvo moralo podržati takvu investiciju domaćih mljekara.

"Aparat, njegova instalacija i održavanje bi koštali oko 30.000 KM", navodi Usorac, te dodaje da je potrebno i razmotriti ekonomsku opravdanost. Navodi i da u BiH stanovnici nemaju više naviku da kupuju sirovo mlijeko kao nekada.

"Veoma malo sirovog mlijeka se proda na pijacama. U Banjaluci se ne proda ni stotinu litara dnevno. Uglavnom se prodaju sirevi iz domaće radinosti", navodi Usorac, te dodaje da bi bilo dobro da ministarstvo radi na promociji potrošnje zdravog sirovog mlijeka.

Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH, istakao je da je ovo udruženje, zajedno s predstavnicima Udruženja proizvođača mlijeka u RS održalo nekoliko sastanaka s proizvođačima mljekomata, kako bi se edukovali o upotrebi i prednostima korištenja mljekomata u cilju poboljšanja prodaje sirovog mlijeka.

"Uvođenje mljekomata u BiH, ali uz finansijsku podršku institucija, moglo bi doprinijeti promociji prodaje svježeg domaćeg mlijeka, a na taj način bi se pomoglo i mljekarima iz cijele BiH", ističe Nikšić.

On dodaje da bi ministarstva morala da subvencijama podrže mljekare, da nabave mljekomate, ali da im daju podsticaje za prodaju ovog mlijeka.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS navode da su odranije upoznati sa inicijativom proizvođača mlijeka za postavljanje mljekomata u RS, te da su istu dobili i od Udruženja kozara RS.

U tu svrhu, kako navode, u okviru Prijedloga zakona o hrani, predviđen je Pravilnik o tradicionalnim proizvodima, koji će zakonski regulisati ovu oblast i uvođenje mljekomata.

"Na taj način će se obezebijediti kvalitet i higijenska ispravnost svježeg sirovog mlijeka, te osigurati poštovanje domaćih i EU zahtjeva iz ove oblasti", precizirala je Aleksandra Gavrić-Rožić iz Službe za odnose s javnošću resornog ministarstva.

Kada su u pitanju iskustva u komšiluku, Darko Vukomanović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije, istakao je da je istaliranje mljekomata u Hrvatskoj ipak skupa investicija za mljekare, ali da treba promovisati domaće mlijeko.

"Ja sam lično kao proizvođač instalirao aparat. Kupovina aparata, održavanje, priključci, te startni najam prostora, sve me koštalo oko 15.000 evra. Aparat se mora redovno čistiti, jer su redovne kontrole Sanitarne inspekcije", kaže Vukomanović i naglašava da mljekari moraju imati veću podršku lokalnih zajednica te države za ovaj vid investicije, te da se njegovo instaliranje iole isplati samo u većim centrima, poput Zagreba.

U ovom udruženju navode da je Krapinsko-zagorska županija davala podsticaje mljekarima za postavljanje mljekomata, te da ih u Hrvatskoj ima oko 40.