BiH
01.05.2022.
17:24
U BiH nedostaje 50 odsto specijalista porodične medicine
Izvor: nezavisne.com
0
Podijeli
U Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 odsto specijalista porodične medicine, kazao je dr Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, ustvrdivši kako su domovi zdravlja preopterećeni i da ljekari po pacijentu imaju od pet do sedam minuta čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnosti održava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti.
Navodi kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH trebalo raditi oko 1.600 liječnika porodične medicine, no da je stanje u praksi sasvim drugačije i da nam hronično nedostaje specijalista obiteljske medicine.
"Prema izvještajima entitetskih zavoda za javno zdravstvo mi u cijeloj BiH imamo 746 specijalista obiteljske medicine. To bi mogao biti nedostatak od 50 posto obiteljskih liječnika", ustvrdio je Jatić, naglasivši pritom kako je problem što su zbog potreba savremene medicine ovi standardi u većini evropskih zemalja niži i kreću se od jednog ljekara na 1.000 do 1.900 stanovnika.
Brojna istraživanja, navodi dalje, pokazala su da što je veći broj stanovnika na jednog ljekara porodične medicine kvalitet zdravstvene zaštite opada.
Dovoljan broj porodičnih ljekara u nekoj sredini direktno smanjuje broj hospitalizacija, broj posjeta hitnoj medicinskoj pomoći i broj komplikacija hroničnih bolesti, a podiže zadovoljstvo korisnika zdravstvenog sistema.
Upitan na koliko stanovnika u FBiH ide jedan porodilnu ljekar, odgovorio je kako prema standardima i normativima Federalnog ministarstva zdravstva djelatnost porodične medicine osigurava jedan radni tim (jedan doktor medicine specijalista porodične medicine, ili doktor medicine s posebnom edukacijom iz porodične medicine i jedna medicinska sestra/tehničar sa srednjom školom) na 2.000 osiguranih osoba i to za stanovništvo starije od šest godina.
Upozorio je i na opterećenost domova zdravlja, manjak vremena za pregled pacijenata, zanemarivanje preventivnih aktivnosti poput prevencije kardiovaskularnih i malignih bolesti i sl.
"Optimalan broj pacijenata dnevno po timu obiteljske medicine je između 25 do 35. U praksi su ove brojke uduplane. Također, optimalno je da za pacijenta imamo 20 minuta po pregledu, a u stvarnosti je to 5-7 minuta. Najviše su zanemarene preventivne aktivnosti kao što su prevencija kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, prevencija i liječenje pušenja i gojaznosti, kao i palijativna i gerijatrijska zdravstvena zaštita. Ovi nedostaci imaju svoju direktnu refleksiju na broj oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti ili u nedostatku kućnih posjeta umirućim i nepokretnim pacijentima", naglasio je Jatić.
Pored nedostatka ljekara i medicinskih sestara, dodao je, razlozi za preopterećenost domova zdravlja su i nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljno radnog prostora i opreme, neefikasna zdravstvena zaštita i administrativne zapreke.
Osvrnuo se i na nedovoljnu zainteresiranost mladih ljekara za rad u ambulantama za što, kako kaže, ima više razloga, a jedan od njih je težak i iscrpljujući svakodnevni rad koji je popraćen najmanjim novčanim primanjima u zdravstvenom sustavu.
"Obiteljski liječnici, pored teškog rada i niskih primanja nemaju adekvatni značaj u društvu i samom zdravstvenom sustavu. Ni naš zdravstveni sustav ne ohrabruje mlade doktore medicine da izaberu obiteljsku medicinu. Nema poticaja za rad u ovoj specijalizaciji čak ni u ekstremnim ruralnim područjima", ističe Jatić.
Nadalje navodi kako je u BiH u posljednjih 10 godina samo devet odsto od svih specijalizacija dodijeljeno za ljekare porodične medicine.
"Ovaj podatak govori sve o popularnosti obiteljske medicine među mladim doktorima medicine ali i o zainteresiranosti zdravstvenog sustava da dostigne standarde organiziranja obiteljske medicine u BiH, da ne govorimo o standardima iz Europske unije", napominje Jatić.
Po njegovom mišljenju, broj porodičnih ljekara u određenoj zajednici direktni je indikator brige tog društva i zdravstvenog sistema o zdravlju svakog pojedinca i ukupnog stanovništva.
Nažalost, pojasnio je na kraju, u našim domovima zdravlja u službi porodične medicine radi manje od 50 posto specijalista porodične medicine, dok su ostali ljekari u toj službi doktori medicine koji, često, nemaju nijedan dan edukacije iz porodične medicine.
"Prema izvještajima entitetskih zavoda za javno zdravstvo mi u cijeloj BiH imamo 746 specijalista obiteljske medicine. To bi mogao biti nedostatak od 50 posto obiteljskih liječnika", ustvrdio je Jatić, naglasivši pritom kako je problem što su zbog potreba savremene medicine ovi standardi u većini evropskih zemalja niži i kreću se od jednog ljekara na 1.000 do 1.900 stanovnika.
Brojna istraživanja, navodi dalje, pokazala su da što je veći broj stanovnika na jednog ljekara porodične medicine kvalitet zdravstvene zaštite opada.
Dovoljan broj porodičnih ljekara u nekoj sredini direktno smanjuje broj hospitalizacija, broj posjeta hitnoj medicinskoj pomoći i broj komplikacija hroničnih bolesti, a podiže zadovoljstvo korisnika zdravstvenog sistema.
Upitan na koliko stanovnika u FBiH ide jedan porodilnu ljekar, odgovorio je kako prema standardima i normativima Federalnog ministarstva zdravstva djelatnost porodične medicine osigurava jedan radni tim (jedan doktor medicine specijalista porodične medicine, ili doktor medicine s posebnom edukacijom iz porodične medicine i jedna medicinska sestra/tehničar sa srednjom školom) na 2.000 osiguranih osoba i to za stanovništvo starije od šest godina.
Upozorio je i na opterećenost domova zdravlja, manjak vremena za pregled pacijenata, zanemarivanje preventivnih aktivnosti poput prevencije kardiovaskularnih i malignih bolesti i sl.
"Optimalan broj pacijenata dnevno po timu obiteljske medicine je između 25 do 35. U praksi su ove brojke uduplane. Također, optimalno je da za pacijenta imamo 20 minuta po pregledu, a u stvarnosti je to 5-7 minuta. Najviše su zanemarene preventivne aktivnosti kao što su prevencija kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, prevencija i liječenje pušenja i gojaznosti, kao i palijativna i gerijatrijska zdravstvena zaštita. Ovi nedostaci imaju svoju direktnu refleksiju na broj oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti ili u nedostatku kućnih posjeta umirućim i nepokretnim pacijentima", naglasio je Jatić.
Pored nedostatka ljekara i medicinskih sestara, dodao je, razlozi za preopterećenost domova zdravlja su i nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljno radnog prostora i opreme, neefikasna zdravstvena zaštita i administrativne zapreke.
Osvrnuo se i na nedovoljnu zainteresiranost mladih ljekara za rad u ambulantama za što, kako kaže, ima više razloga, a jedan od njih je težak i iscrpljujući svakodnevni rad koji je popraćen najmanjim novčanim primanjima u zdravstvenom sustavu.
"Obiteljski liječnici, pored teškog rada i niskih primanja nemaju adekvatni značaj u društvu i samom zdravstvenom sustavu. Ni naš zdravstveni sustav ne ohrabruje mlade doktore medicine da izaberu obiteljsku medicinu. Nema poticaja za rad u ovoj specijalizaciji čak ni u ekstremnim ruralnim područjima", ističe Jatić.
Nadalje navodi kako je u BiH u posljednjih 10 godina samo devet odsto od svih specijalizacija dodijeljeno za ljekare porodične medicine.
"Ovaj podatak govori sve o popularnosti obiteljske medicine među mladim doktorima medicine ali i o zainteresiranosti zdravstvenog sustava da dostigne standarde organiziranja obiteljske medicine u BiH, da ne govorimo o standardima iz Europske unije", napominje Jatić.
Po njegovom mišljenju, broj porodičnih ljekara u određenoj zajednici direktni je indikator brige tog društva i zdravstvenog sistema o zdravlju svakog pojedinca i ukupnog stanovništva.
Nažalost, pojasnio je na kraju, u našim domovima zdravlja u službi porodične medicine radi manje od 50 posto specijalista porodične medicine, dok su ostali ljekari u toj službi doktori medicine koji, često, nemaju nijedan dan edukacije iz porodične medicine.