Malo ko se usudi da prijavi uznemiravanje, pa godinama trpe ponižavanje, a kada to više ne mogu, napuštaju posao i odlaze kod drugog poslodavca, a nerijetko se odluče i na odlazak iz države.

- U protekle dvije godine koliko je u primjeni ovaj zakon, radnici se nisu često obraćali inspekciji sa tvrdnjama da su izloženi uznemiravanju na radnom mjestu u smislu odredaba ovog zakona, da li od strane samog poslodavca ili od strane drugih radnih kolega. Prijave radnika najčešće su se odnosile na kršenje ili uskraćivanje prava na godišnji odmor, otkaz ugovora o radu, pravo na otpremninu i slično - kazali su u Inspektoratu Srpske.

Hronični stres uzrokavan mobingom može ozbiljno narušiti mentalno i fizičko zdravlje, te povećati rizikod kardiovaskularnih problema, pa je važno na vrijeme uočiti uznemiravanje i prijaviti ga nadležnim institucijama.

- Od početka tekuće godine pokrenuta su dva postupka povodom uznemiravanja o radu. U istom periodu prethodne godine pokrenuto je ukupno 10 postupaka. Kada su u pitanju vrste uznemiravanja na radu u svih 12 prethodno pomenutih postupaka, bilo je riječi o uznemiravanju na radu koje može nanijeti štetu psihičke prirode, a koje je, prema navodima stranaka, vršeno različitim radnjama - istakli su iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS.

Ukoliko se u praksi desi da radnik na bilo koji način uznemirava drugog radnika, zakon je jasan.

- Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese predlog za mirno rješavanje spora ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma. Pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe uslovljeno je prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na rad - poručili su iz Inspektorata.

Naknada štete pred sudom

Sam Zakon ne propisuje kazne koje bi inspektor mogao izreći poslodavcu zbog uznemiravanja na radu, pa se naknada štete po tom osnovu ostvaruje pred nadležnim sudom. Zakonom je propisana kazna od 3.000 KM, ukoliko je postupak okončan zaključivanjem sporazuma u pisanoj formi između strana u sporu, a poslodavac ne sprovede te mjere.