Taj "neko" su, smatraju sagovornici "Glasa Srpske" koji sve manje vjeruju da se radi samo o slučajnosti, počesto i sami domaći lideri, ali za njima ne zaostaju ni zapadne diplomate, koje već četvrtu deceniju čuvaju svoje pozicije u BiH pod plaštom da štite Ustav i interese svih naroda. Strani faktor je ubačen u BiH još početkom devedesetih godina prošlog vijeka, a protekle godine su jasan pokazatelj da su visoki predstavnici i druge strane diplomate visoko na listi onih koji redovno potpiruju nacionalne tenzije i koji svojim potezima komplikuju i situaciju u BiH i međustranačke odnose te se nastoje postaviti kao ključni faktor odlučivanja u Sarajevu. To je otvoreno rekao i lider HDZ-a BiH Dragan Čović komentarišući to što je Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika posegnuo za nametanjem mjera u oblasti kulture i to u danima kada domaći lideri ponovo pregovaraju i kada se stiče utisak da je usaglašeno dosta toga što Evropa traži od BiH.

- Mi smo krenuli jako dobro, a čini mi se kad god krenemo jako dobro da se neko potrudi da nam izmakne stolicu - rekao je Čović.

Brojni su primjeri takvih situacija. Milorad Dodik je još 2008. godine kada je bio na poziciji premijera Srpske isticao da neke grupe stranaca u Sarajevu žele da razvale dogovor iz Pruda, a nedugo potom stranci su optuženi za rušenje dogovora i o imenovanju direktora Regulatorne agencije za komunikacije. Sličnih poruka bilo je i kasnije kada je tadašnja "šestorka", odnosno najjače partije iz Srpske i FBiH, bila spremna da sprovede u djelo dogovor o imovini u BiH i sprovođenju presude "Sejdić i Finci". Najsvježiji primjeri uplitanja stranaca potiču iz ovog mandata vlasti, a na to je upozoreno i na sjednici Narodne skupštine, gdje je rečeno da često stranci koji najviše kritikuju Republiku Srpsku, ruše domaće dogovore i da su tome svjedočili u dva navrata - nakon što su stranke koje na nivou BiH čine vlast postigle dogovor na sastanku u Laktašima, između ostalog o Izbornom zakonu, a potom i u Sarajevu. Posljednji na listu se upisao Šmit, koji je u jeku pregovora o uslovima koje je od BiH zatražio Brisel, s ciljem otvaranja pregovora o članstvu, odlučio da nameće odluke i u oblasti kulture, čime, kako tvrde pravnici, krši Ustav.

Miloš Šolaja, stručnjak za međunarodne odnose i dugogodišnji analitičar, priznaje da je sve više očigledno da stranci vole da remete dogovore.

- Nije to ni nelogično, jer se kod nas malo istražuje taj pristup međunarodne zajednice problemima, a ona ima svoje interese koji nisu povezani sa interesima ovdašnjeg naroda. Velika većina njih veoma dobro živi od boravka u BiH i neslaganja na unutrašnjem planu. Produžavanje ovakvih, pa i težih, situacija je jako korisno za njih, a nekada je bilo veoma mnogo analiza da je BiH faktički u ratnom stanju i to je mnogima u toj administraciji dalo velike plate, dobre pozicije i privilegije. Valjalo bi analizirati i prikazati svijetu za šta daju pare - zaključio je Šolaja za "Glas".

Politički analitičar Filip Matić kaže da se generalno u nauci ne može bez čvrstog dokaza ništa tvrditi, ali i da postoji metod indukcije.

- Ako krenemo od početka, odnosno od nelegalnog referenduma za nezavisnost BiH nakon kojem je postignut dogovor o Kutiljerovom planu, tadašnji ambasador SAD u Jugoslaviji Voren Zimerman razgovarao je sa Alijom Izetbegovićem, koji je potom povukao svoj pristanak na taj plan, nakon čega je došlo do rata. To je taj model koji su stranci zauzeli još tada i drže ga se i danas - kategoričan je Matić.

Svaki vid dogovora u BiH bi, kaže, značio da je njihov mandat završen.

- BiH, kao sopstvenu koloniju, održavaju intervencijama, a u tome im pomažu i Bošnjaci, koji su rijetko spremni za dogovor, jer djeluju samo ka unitarizaciji BiH. Ipak, kada dođe do nekog dogovora desi se neki visoki predstavnik ili neki Majkl Marfi ili drugi strani ambasador, pa i šef Delegacije EU, koji će kazati kako oni nisu baš sigurni da je to dobro i dogovor propada - istakao je Matić za "Glas".

Navođena raketa

Djelovanje stranaca, na posljednjem primjeru Kristijana Šmita ocijenila je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Sve, istakla je, pokazuje da je BiH eksperiment i da se instruisani OHR postavlja kao konkurencija i EU.

- I kad to negiraju javno i zatrpavaju nas pričama o sinhronizovanim agendama, nama je opet jasno da u OHR-u padaju u psihozu svaki put kad EU zabilježi uspjeh, a mi zajedno s njima. Kristijan Šmit ne djeluje kao neka nenavođena raketa, već kao vrlo, vrlo navođena raketa - konstatovala je Cvijanovićeva.