„Prelazak na trezorski način isplate penzija ne podrazumijeva bilo kakvu promjenu finansiranja u penzijskom sistemu Republike Srpske. Penzijski sistem Republike Srpske i dalje će se finansirati kao i do sada“, kaže Milić, ističući da je prihod po osnovu uplate doprinosa od strane uplatilaca doprinosa za svakog osiguranika po stopi od 18,5% na bruto osnovicu ličnih primanja, zatim prihod po osnovu obaveza Republike i ostalih prihoda (prihodi po osnovu dividende, izdavanja uvjerenja, zakupa poslovnih prostora, uslužne ocjene radne sposobnosti, itd).

„Sve ovo je definisano postojećim zakonom i tako će ostati i ubuduće. Dakle, ništa se ne mijenja po tom osnovu“, kaže direktor Fonda PIO.

Milić ističe da će uplatioci doprinosa i dalje vršiti uplatu doprinosa za osiguranike na zbirni račun Trezora Republike Srpske – vrsta prihoda doprinosi za PIO, kao što to čine i sada.

Trezor će kao i do sada vršiti dnevnu raspodjelu sredstava, s tim da neće, kao što je to bilo do sada, svaki dan vršiti doznaku namjenskih sredstava po osnovu doprinosa za PIO na račune Fonda, otvorene kod poslovnih banaka. Sredstva će, dakle, ostajati na zbirnom računu u Trezoru Republike Srpske, gdje će se akumulirati i na nalog Fonda vršiće se isplata penzija i sredstava neophodnih za nesmetan rad administrativne službe, u koji su uključeni materijalni troškovi i plate zaposlenih. Do sada su se ova sredstva nalazila na računima Fonda i to je jedina razlika.

„Poslovanje po principu trezorskog načina nije nikakva novina i na ovaj način posluje Vlada, Narodna skupština, lokalne zajednice – opštine i gradovi, a samim tim i mnoge ustanove, agencije i budžetski fondovi„, podsjeća Milić i ističe da se trezorski način isplate penzija već godinama primjenjuje u Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj i drugim zemljama.

Prelazak na trezorski način isplate penzija, smatra Milić, Fondu PIO će donijeti određeno rasterećenje, u smislu obezbjeđenja nedostajućih sredstava, a ostvariće se značajne uštede, jer Fond neće imati više potrebe da se kreditno zadužuje i plaća kamate po osnovu tih zaduženja. Trenutno se radi o izdvajanju po ovom osnovu 7-8 miliona KM na godišnjem nivou, što ubuduće neće biti slučaj. Zapravo, Budžet je i sada, u skladu sa članom 158. stav 4. Zakona obavezan da obezbijedi nedostajuća sredstva, ali to do sada nije činjeno, nego su nedostajuća sredstva obezbjeđivana kroz kreditno zaduženje Fonda.

Fond PIO će i dalje vršiti obradu penzija svaki mjesec za oko 250 hiljada korisnika prava i elektronskim putem fajlove za isplatu preko banaka i pošte dostavljati u Trezor na isplatu. Pored toga, Fond će fajlove za isplatu elektronskim putem takođe dostavljati u poslovne banke preko kojih se vrši isplata, a u poštu će dostavljati, kao i do sada, odštampane čekove sa iznosom primanja za sve korisnike prava koji svoju penziju primaju putem pošte.

Zakonom definisane obaveze Fonda PIO po osnovu vođenja matične evidencije osiguranika, matične evidencije korisnika prava, rješavanje o pravima, obrada penzija i likvidatura, upravljanje povjerenom imovinom, zastupanje, ocjena radne sposobnosti i dr., sve to ostaje i dalje u nadležnosti Fonda, kao što je to bilo i do sada.

„Za prelazak na trezorski način poslovanja možda će biti potrebno izvršiti izmjenu Zakona o trezoru i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kažem možda, jer to zavisi od toga da li će kompletno poslovanje Fonda preći na trezor ili samo isplata penzije„, kaže Milić, ističući da u zavisnosti kakvo će konačno rješenje ponuditi Ministarstvo finansija, zavisiće i to da li će biti potrebno mijenjati određene zakone i koje ili će to biti regulisano na drugi način. Za sada je sigurno da će se morati izvršiti određene tehničke promjene u informacionom sistemu trezora i Fonda, kao i niz drugih izmjena od planiranja do realizacije.

Milić kaže da se ne radi ni o kakvoj promjeni modela finansiranja, kao što pojedinci, zamjenjujući teze, uporno pokušavaju plasirati u javnosti. Pored toga Beveridžov model finansiranja nema nikakve veze sa prelaskom na trezorski način isplate penzija. Penzijski sistem Republike Srpske počiva na principima međugeneracijske solidarnosti, poznatijem kao „Bizmarkov model“ i tako će ostati i dalje.

U javnosti pominjani „Beveridžov model“ jedan je od najboljih modela finansiranja zdravstvenog sistema, koji je nastao u Velikoj Britaniji 1942. godine, a da je to tako potvrđuje i činjenica da ga primjenjuju zemlje sa najboljim zdravstvenim i socijalnim sistemima, kao što su Irska, Engleska, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Kanada, Australija, Novi Zeland i druge, ističe Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS.