U Ministarstvu ističu da se, kada je riječ o energiji vjetra, najperspektivnije lokacije u Republici Srpskoj za izgradnju parkova vjetrenjača nalaze na području istočne Hercegovine, u Nevesinju, Berkovićima, Gacku i Trebinju.

Iz Ministarstva napominju da se vjetroelektrane, kao neupravljivi izvori, moraju graditi kontrolisano, zbog eventualnih problema priključenja na mrežu i preuzimanja električne energije, subvencionisanja električne energije i balansne odgovornosti.

"Određeno je da će Republika Srpska podsticati proizvodnju električne energije u vjetroelektranama ukupne instalisane snage 100 megavati, odnosno 200 gigavat-časova do 2020. godine", pojasnili su u Ministarstvu.

Republika Srpska odredila je prioritetne parkove koji će se graditi do 2020. godine i imati priključak na mrežu, s obzirom na to da se na području BiH može priključiti na elektroenergetsku mrežu ukupno 350 megavati instalisane snage u vjetroelektranama, od čega u Republici Srpskoj ukupno 120 megavati.

"Do sada je koncesija dodijeljena za izgradnju dva parka vjetrenjača u opštinama Nevesinje i Berkovići, ukupne instalisane snage 96,5 megavati", naveli su u resornom ministarstvu.

Koncesiju za izgradnju vjetroelektrane Trusina, instalisane snage 49,5 megavati na području opštine Nevesinje dobila je kompanija "Eol prvi" iz Nevesinja, te se izgradnja ove vjetroelektrane očekuje do kraja 2017. godine.

"Koncesionar je za izgradnju vjetroelektrane već dobio građevinsku i ekološku dozvolu i pregovara sa dobavljačima opreme. Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 140 miliona KM", naveli su u resornom ministarstvu.

Koncesiju za izgradnju vjetroelektrane Hrgud, instalisane snage 48 megavati na području opštine Berkovići, dobilo je preduzeće "Elektroprivreda Republike Srpske" Trebinje, a ukupna procjenjena vrijednost investicije je oko 126 miliona KM.

U Ministarstvu kažu da je sredstva za finansiranje projekta obezbijedila Vlada Njemačke, posredstvom Njemačke banke za obnovu i razvoj, a u toku su aktivnosti na usaglašavanju sporazuma o kreditu.

Profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci Petar Gvero rekao je Srni da su vjetroparkovi veoma zahtjevne investicije, kako sa aspekta tehnike, kao što je izbor tehnologije, odgovarajućih pristupnih puteva, tako i sa aspekta finansija, koje zahtijevaju obimnu pripremu.

"Sve to treba da prati ishodovanje koncesija i odgovarajuće dokumentacije. A zbog specifičnosti proizvodnje, ako uzmemo u obzir da je vjetar stohastički izvor energije, mora se obezbijediti odgovarajuća prenosna infrastruktura, koja takav izvor integriše u kompletan sistem elektroprivrede", naveo je Gvero.