U velikom dijelu Evrope, uključujući i BiH, u noći sa subote na nedjelju počeće zimsko računanje vremena. U tri sata ujutro kazaljke na satu potrebno je pomjeriti jedan sat unazad.
Bez inicijativa
U institucijama Evropske unije već duži period traje diskusija o koristi, ali i o potencijalnoj šteti ovakve prakse, ljetnog računanja vremena, za koje je međunarodna oznaka DST. O tome će se na plenarnom zasjedanju u četvrtak razgovarati i na sjednici Evropskog parlamenta.
Kancelarija Davora Škrleca, poslanika u Evropskom parlamentu, prema pisanju medija, provela je od 12. do 19. oktobra u Hrvatskoj online istraživanje o tome treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u toj susjednoj zemlji.
Čak 85 posto od 1.500 ispitanika smatra da je potrebno ukinuti ljetno računanje vremena u Hrvatskoj. Od tog broja, njih 68 posto smatra da promjena u računanju vremena utiče na zdravlje ljudi, dok 73 posto tvrdi da je doživjelo neugodnosti zbog pomijeranja kazaljki na satu!
U BiH o ovoj tematici se ne vodi šira društvena polemika niti je na nivou BiH ta oblast zakonski regulisana. Kako nam je potvrđeno na više adresa, ne postoje institucionalni zahtjevi da u dogledno vrijeme dođe do ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena.
Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, kaže za „Avaz“ da se u Federaciji BiH ova praksa provodi u skladu sa Zakonom o računanju vremena donesenim 1997. godine, a koji je izmijenjen 2003.
"Mi kao Ministarstvo ne razmatramo uopšte tu mogućnost, niti postoje zvanični zahtjevi za ukidanje ove prakse. U Evropi je taj princip na snazi i mi se držimo toga. Doprle su do nas informacije da se o tome razmišlja, ali još nema nikakvih inicijativa", kazao nam je Imamović.
Iskoristiti dan
Željko Majstorović, ekspert za klimatologiju i meteorologiju, istakao je da je za njega odgovor na pitanje zašto se praktikuje pomjeranje kazaljki na satu, na primjer kada nastupi ljeto, sasvim jednostavno.
"To je učinjeno da bi se bolje iskoristili ljetni sunčani dani. Ne znam za aspekte koji se tiču uticaja na bioritam ljudi. Pamtim i doba kada uopšte nije bilo pomjeranja kazaljki zbog ljeta ili zime. Živjelo se i tada, i to bez ikakvih problema. Mislim da to nema toliko efekta kako se priča", navodi Majstorović.
Rusija praksu ukinula 2014., a Turska ove godine
Pomjeranje kazaljki prvi put je uvedeno u periodu Prvog svjetskog rata, uz obrazloženje da se time produžava dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim. Rusija i Turska napustile su ovu praksu 2014. odnosno 2016. godine.