To je potvrdila i najnovija analiza koju je, na zahtjev Savjeta ministara, sprovela Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH.

 

Cilj tog dokumenta je, kako su pojasnili u toj kancelariji, obezbijediti plansku proaktivnu objavu informacija od javnog značaja, što direktno doprinosi ostvarivanju koncepta dobre uprave, vraća povjerenje javnosti u rad državnih institucija, a građanima omogućava veću informisanost radi njihovog učešća u radu javne uprave. Kancelarija je do podataka o stanju na zajedničkom nivou vlasti došla putem onlajn ankete u februaru ove godine na uzorku od 81 institucije. Na dostavljeni upitnik su odgovorile 63 institucije, među kojima samo jedna nije odgovorila na svih 38 pitanja. Ipak, analiza pokazuje blagi napredak u odgovornosti jer je dodatnih 14 institucija, ovaj put, dalo odgovore na sva pitanja u odnosu na 2020. godinu, a gledalo se da li na zvaničnim internet stranicama imaju finansijske podatke, one koji se odnose na javne nabavke, borbu protiv korupcije, slobodu pristupa informacijama.

 

- Standardi proaktivne transparentnosti, između ostalog, podrazumijevaju omogućavanje uvida javnosti u finansijske informacije kao što je izvršenje budžeta, planovi javnih nabavki, ukupna primanja zaposlenih u institucijama, te niz drugih informacija od javnog značaja. Istraživanje među 62 institucije pokazalo je da je prosječna ispunjenost standarda 67,57 odsto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na analizu internet stranica iz 2016. godine, kada je prosječan nivo transparentnosti, na uzorku od njih 68, bio 34,8 odsto - istaknuto je u izvještaju Kancelarije koordinatora. 

 

Četiri institucije Savjeta ministara ispunjavanju 100 odsto standarda. To su Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta, te sama Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave.

 

S druge strane, na primjer, podatke iz budžeta objavilo je 35 institucija (56,45 odsto).

 

- Izvještaje o izvršenju budžeta objavila je 51 institucija, a 11 ne, dok izvještaje Kancelarije za reviziju institucija BiH objavljuje 37 institucija - istaknuto je u izvještaju.

 

Plan javnih nabavki je “skriven” na četiri adrese, dok ih šest nema objavljenu listu osnovnih elementa ugovora, a što je obaveza u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

 

- Više od polovine institucija je navelo da ne objavljuju na svojim stranicama pozive za javnu nabavku jer se svi pozivi  objavljuju putem zvaničnog portala Agencije za javne nabavke. Tendersku dokumentaciju nakon okončanja postupka objavilo je samo 20 institucija, odnosno nešto više od 31 odsto - pokazala je analiza.

 

Godišnji plan rada i izvještaje o radu objavilo je 50 institucija, a njih 27 nema ni objavljene konkurse i oglase, ni njihovu arhivu, a što je odranije obaveza institucija i prema Uputstvu o izradi i održavanju službenih internet stranica institucija BiH još iz 2009.

 

- Uvidom u analizu odgovora vidljivo je da pojedine institucije uprave nemaju ni osnovne podatke koji predstavljaju njihovu ličnu kartu, poput biografija rukovodilaca ili kontakata zaposlenih - navedeno je u dokumentu.

 

Na tekuće potrebe institucija na nivou BiH, odnosno plate, naknade, putovanja, nabavke i druge potrepštine godišnje odlazi oko 900 miliona maraka.

 

 

Iz Kancelarije su ponovo pozvali institucije da ažuriraju podatke na njihovim stranicama i da objavljuju za javnost relevantne informacije koje se nalaze u njihovom posjedu, a odnose se na standarde proaktivne transparentnosti. Takav poziv često upućuju i iz nevladinog sektora, naglašavajući da se institucije finansiraju iz džepova poreskih obveznika, koji zato imaju pravo da znaju kako se taj novac i troši.