Troškovi reprezentacije, zaključeni ugovori o radu, ali i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu kao i pregled voznog parka, samo su neki od podataka koje bi ubuduće trebalo da objavljuju institucije na nivou BiH na svojim internet adresama.
Naime, Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH je na posljednjoj sjednici ministrima u Sarajevu predložio odgovarajuće zaključke s ciljem unapređenja proaktivne transparentnosti, uzimajući u obzir učestalost postavljanja poslaničkih i delegatskih pitanja kojima se kontinuirano traže iste ili slične informacije.
S tim u vezi, zadužene su institucije Savjeta ministara BiH da na svojim službenim internet stranicama redovno objavljuju i najmanje jednom godišnje ažuriraju podatke o angažovanim osobama u statusu imenovanih osoba, državnih službenika i zaposlenika, uključujući i podatke o zaključenim ugovorima o radu na određeno vrijeme na način da podaci sadrže radno mjesto bez ličnih podataka.
- Obaveza objave i redovnog ažuriranja uključuje i podatke o angažovanim osobama na ugovor o djelu, na način da podaci sadrže poslove po ugovoru o djelu i vrijednost ugovora – saopšteno je nakon sjednice Savjeta ministara.
Istovremeno su institucije dužne na svojim službenim internet adresama objavljivati i zbirni statistički prikaz polne zastupljenosti zaposlenih na nivou institucije, te podatke o sredstvima potrošenim u svrhu reprezentacije na način da se objavljuje zbirni pregled mjesečne potrošnje na nivou institucije, kao i podatke o službenim i vozilima za specijalizovane namjene koje posjeduje.
Sve te informacije, navode u Savjetu ministara, institucije su dužne redovno ažurirati, a najmanje jednom godišnje.
- Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH će ove zaključke dostaviti Parlamentu BiH, uz poziv kolegijumu Predstavničkog i Doma naroda da poslanike i delegate upozna sa usvojenim zaključcima - navedeno je u saopštenju Savjeta ministara.
Poslanici u Predstavničkom domu često traže da im institucije na nivou BiH dostave podatke koliko novca su potrošile na reprezentaciju, a iz odgovora koje su dobijali poslanici su se uvjerili da nema štednje na gozbi.
Dokaz tome je i da je samo u devet mjeseci prošle godine 15 zajedničkih institucija na troškove reprezentacije spiskalo 600.000 konvertibilnih maraka.
Više od jedne trećine tih troškova reprezentacije u prošloj godini napravili su zaposleni u Ministarstvu odbrane BiH - 208.000 maraka. Njima je inače godišnji limit čak 330.000 maraka, a u obrazloženju su naveli kako je ovaj novac uglavnom potrošen za obilježavanje vjerskih praznika te na osvježavajuće napitke za "ključno osoblje".
Na drugom mjestu našlo se Ministarstvo spoljnih poslova BiH koje je u prvih devet mjeseci 2024. godine za reprezentaciju utrošilo 252.000 maraka, od čega se na diplomatsko-konzularnu mrežu odnosi nešto više od 200.000. Na trećem mjestu nalazi se Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) sa 69.400 maraka.
Nakon njih, gledajući po visini troškova, slijedi Granična policija BiH sa dosadašnjim troškovima na iće i piće od 31.000 maraka, Uprava za indirektno oporezivanje potrošila je 19.700 maraka, od čega se 12.400 odnosi na "poslovne sastanke održane u ugostiteljskim objektima". Slijedi Visoki sudski tužilački savjet sa 17.000 maraka te Direkcija za koordinaciju policijskih tijela - 15.200 maraka. Centralna izborna komisija je od dozvoljenih 20.000 do avgusta potrošila 16.700.
Troškovi ovih, ali i ostalih institucija na nivou BiH za reprezentaciju sigurno su do kraja 2024. godine uvećani.
Primjedbe
Kancelarija za reviziju institucija BiH koja češlja finansijske izvještaje institucija na nivou BiH i više nego često ima primjedbe na rasipništvo po pitanju sredstava na reprezentaciju.
- Uvidom u pojedine račune nismo se mogli uvjeriti da su svi korišćeni u duhu stvarne potrošnje sredstava reprezentacije. Odluke o odobravanju troškova su suviše formalne, jer se u nekim slučajevima nismo uvjerili da su sredstva zaista korišćena u svrhu za koju su i namijenjena, a pogotovo iz razloga što su na nekim računima ugostiteljskih objekata fakturisana samo alkoholna piće i to u kasnim večernjim časovima - piše u revizorskom izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Ovo je samo jedan od slučajeva da se novac poreskih obveznika BiH ne koristi kako treba, a skoro da nema institucije na nivou BiH u kojoj revizori nisu utvrdili nepravilnosti po pitanju ovih troškova.