Na vašarima su zemljoradnici prodavali poljoprivredne proizvode i stoku, a kupovali takođe stoku, poljoprivredne sprave, posuđe i industrijsku robu. Osim toga, vašari su bili i mjesta za zabavu, susrete sa ljudima i „gledanje“ djevojaka.

Kao što je zabilježeno: Na vašaru se ne brine ni o volovima, ni o dolovima, ni o napasanju ni o tovljenju, ni o snijegu ni o vjetru, ni o tome da li je kuća zaključana ni da li je vatra založena, ni da li je ambar pun ni da li kola škripe. A na vašaru se ne misli ni na komšije ni na rođake, ni na glad ni na žeđ, ni na vrele momačke večeri ni na duge djevojačke noći, ni na sušu ni na kišu, ni na poreznike ni na pozivnike, ni na sudije ni na opštinare, ni na bolest ni na umor, ni na tijesne cipele ni na uske pantalone, ni na oca ni na majku.

Vašar je - čudo neviđeno. Na njemu se gledom gleda i sluhom sluša, i gura i uzima, i kupuje i prodaje, i godi i nagodi, i ugovara i pogovara, i naplaćuje i plaća.

Sve to još koji put, pa se onda opet jede i pije, pa se hoda i zastajkuje, i gleda i zagleda, i pita i skita, i dobacuje i zabacuje, i vrda i mrda, i hodi i vodi.

Vašar u Trnovi održava se od davne 1947. godine godine, ali ratni događaji 90-tih godina su spriječili održavanje. Međutim, nakon rata 1996. godine, ponovo je obnovljena tradicija.

"To je bio spektakl, nema kuće koja nije imala goste. Spremao se ručak, dolazile su brojne delegacije, jer je polaganje vijenaca bilo 26. jula. Održavan je počasni govor, te paljba plutona. Naroda je bilo mnogo, svi su dolazili biciklima, nisi mogao proći od ljudi. Ujutru za 27. jul, bio je predviđen kulturno-umjetnički program. Taj dan je trajao do duboko u noć. Od 7.00 ujutru pa sve do 02.00 časa iza ponoći, kada je predviđen "fajront", koji je pravila tadašnja milicija", prisjećaju se mještani tadašnjeg vremena i vašara u Trnovi, te dodaju da je za vrijeme rata obilježavanje bilo ukinuto, a ponovo obnovljeno 1996. godine. 

Međutim, mnogo toga se promijenilo od tih starih vašara i običaja, ali ipak u nekim mjestima su uspjeli da sačuvaju svoju tradiciju. Pored vašara tradicionalno se obilježava 27. jul - Dan ustanka naroda BiH protiv fašizma. Svake godine okupi se nekoliko stotina poštovalaca i potomaka učesnika NOR-a iz Semberije, Majevice, Posavine i ostalih krajeva Republike Srpske i susjednih opština Federacije BiH, ali i gradova Šumadije i Vojvodine.

Na spomen groblju u Donjoj Trnovi upisano je 2.095 imena Vojvođana koji su život izgubili u ovom kraju.

Ovaj praznik se u Trnovi obilježava od 1956. godine kada je podignuti i spomenik u ovom mjestu, a Trnova, koju su u toku rata zvali Mala Moskva, dala je nemjerljiv doprinos borbi protiv fašista i domaćih sluga ustaša i četnika.

Na samom spomen-groblju u Donjoj Trnovi upisano je 3.278 imena partizana izginulih na ovom području. U spomen-kosturnici nalaze se posmrtni ostaci 567 boraca koji su svoje živote dali u borbi protiv fašizma.