Za Vaskrs treba da se ustane rano, a ne bi trebalo da se ode rano na spavanje, tj. prije ponoći.

Ako se ode prije ponoći na spavanje, taj će cijele sljedeće godine do Vaskrsa biti pospan i sanjiv. Kada se ustane treba se umiti vodom u kojoj su stavljeni: dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, iz svih pravoslavnih hramova čuju se zvona koja javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: "Hristos vaskrse!" i "Vaistinu vaskrse!". Taj pozdrav koristi se sve do Spasovdana.

Kada dođu iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću i čitaju se molitve. Ako ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, domaćin naglas čita "Očenaš".

Poslije zajedničke molitve, ponovo, svi jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima.

Vaskrsu prethodi veliki vaskršnji post u trajanju od sedam sedmica i prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.

Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Tucanje jajima jedan je od najstarijih vaskršnjih običaja. Taj se običaj još naziva i "borba jajima", jer jedan "borac" izaziva drugog te se oni "tucaju jajima" sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska ostala neoštećena. Ovakva takmičenja organizuju se i u portama crkvi nakon liturgije ili na drugim prigodnim mjestima.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Vaskrs se slavi tri dana. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik obavlja parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose obojena vaskršnja jaja na grob, i potom dijele sirotinji.

Za Vaskrs se mijese posebne pogače i hljebovi,a valja se djecu po obrazima dotaći crvenim jajetom, da bi cijele godine bila zdrava i rumena.

Mnogi praktikuju i običaj da sakrivaju jaja i slatkiše u cveće, u dvorišta ako ga imaju, pa onda djeca čim otvore oči odlaze da traže darove koje im je zec ostavio prošle noći.

Na drugi dan Vaskrsa-Vodeni ponjedeljak, momci polivaju djevojke vodom. Na ovaj dan treba i u njivi ostaviti razbijeno jaje da bi njiva bila plodna cijele godine, a jaje treba dati i stoci kako bi cijele godine bi zdrava.