Najugroženije su starija i gradska populacija, te osobe sa hroničnim zdravstvenim tegobama.

Evropa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije.

Razlog za to je brojnost starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima, navode istraživači u analizi objavljenoj u medicinskom časopisu "Lanset".

Procjenjuje se da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle da uzrokuju dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, malarije i stresa.

Izvještaj pokazuje da je 2017. godine 157 miliona ljudi osjetljivih na ove promjene bilo izloženo toplotnim talasima.

Oko 153 milijarde radnih časova izgubljene su prošle godine zbog izloženosti prekomjernoj toploti.

Male promjene temperature i kiše mogu izazvati velike promjene u prenošenju zaraznih bolesti koje se šire pomoću vode ili komaraca, poput kolere, malarije i tropske denga groznice.

I Svjetska zdravstvena organizacija ističe da klimatske promjene utiču na vazduh, vodu i hranu, pa tako i na zdravlje.

U studiju je bilo uključeno 27 akademskih ustanova u raznim disciplinama - od zdravlja i inženjerstva do ekologije, te stručne analize UN i međuvladinih agencija širom svijeta.