Jurska mora su bila svjedok borbe za dominaciju između dvije velike grupe morskih gmizavaca: ihtiosaurusa sličnih delfinima i plesiosaurusa sa ogromnim vratovima. Ali unutar ove druge grupe postojala je porodica koja je evoluirala u suprotnom smijeru od ostatka: njihov vrat je bio manji, peraja veća i snažnija, a tijelo kompaktno i robusno: to su bili pliosaurusi.

 

Pliosaurusi su se pojavili na kraju trijaskog perioda, ali su tokom jure postali glavni predatori mora, istisnuvši ihtiosauruse. Tim naučnika je nedavno u svojo jstudiji identifikovao najstariju poznatu vrstu pliosaurusa, koju su nazvali Lorrainosaurus keileni.

L. keileni je živio prije oko 175 miliona godina, tokom prelaska iz rane u srednju juru.

"Ova stvorenja su se pojavila odmah nakon restrukturiranja ekosistema morskih predatora", objašnjava Daniel Madžia, koautor studije i paleobiolog u Poljskoj akademiji nauka. I dodaje kako je ovaj događaj veoma uticao na to da pliosaurusi prevladaju svjetskim morima sve do pojave mozasaura.

Razlog za to je taj što su pliosaurusi imali tijelo i način lova slično ihtiosaurusima, pa su im bili direktni konkurenti. Međutim, peraja pliosaurusa su bila robusnija, što im je davalo veću pokretljivost i brzinu u vodi. Dok su im njihove veće i jače čeljusti sa oštrim zubima omogućavale da uhvate veći plen. L. keileni je mogao da dostigne 6 m dužine, a samo njegove čeljusti su bile dugačke 1,3 m.

Prema rekonstrukciji njegovog tijela, ono je bilo izuzetno kompaktno i hidrodinamično, a peraja su mu omogućavala da se pokreće velikom brzinom. Sven Sahs, jedan od koautora studije i istraživač u Muzeju prirode Bilefeld, tvrdi da je to bio među prvim pliosaurusima i da je započeo dinastiju megapredatorskih morskih gmizavaca koji su dominirali okeanima narednih 80 miliona godina.

Rezultati studije su objavljeni u časopisu Scientific Reports.