U 2025. godini zabilježen je pad udjela broja prijava za korupcijska krivična djela sa 5,2 na 5,05 odsto od ukupnog broja prijava, dok je ukupan broj krivičnih prijava u porastu. U isto vrijeme, broj prijava visoke korupcije tokom prethodne godine manji je za 30 odsto u odnosu na 2023. i 2024. godinu, pokazuje najnovija  koju je Transparency International u BiH (TI BiH) uradio na osnovu zvaničnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH). 

Ovi porazni podaci o neefikasnosti u suzbijanju korupcije direktna su posljedica neusvajanja ključnih reformskih zakona koji su neophodni za  pravosuđa ali i očigledne opstrukcije reformskih procesa, zahvaljujući čemu je BiH svrstana među četiri najkorumpiranije države u Evropi. Višegodišnja stagnacija reformi, zarobljenost institucija, manjak transparentnosti, ali i odbijanje da se procesuiraju neke od najvećih korupcijskih afera u koje su umiješani čak i najviši nosioci pravosudnih funkcija, umanjuje ionako loše povjerenje građana u spremnost pravosuđa da se suoči sa korupcijom. 

Utemeljenost ovih ocjena ali i pokazatelj sve lošijeg stanja u pravosuđu najbolje ilustruje konstantno smanjenje broja istraga za korupcijska krivična djela, sa 618 u 2016. godini na 359 u 2025. godini, što je pad za čak 43 odsto u zadnjoj deceniji. 

Pad broja otvorenih istraga za ova djela naročito je primijetan u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko Distrikta, a visok udio obustavljenih istraga u svim tužilaštvima (28,5 odsto) upućuje ne samo na ozbiljne probleme u fazi prikupljanja dokaza već i upotpunjuje sliku pravosuđa koje se povlači i koje nije u stanju da se adekvatno suprotstavi korupciji u zemlji. 

Kada je riječ o optužnicama, samo 1,4 odsto svih optužnica podignutih u 2025. godini odnosi se na korupciju dok se od ukupno 144 podignute optužnice za korupcijska krivična djela, tek njih pet (odnosno 3,4 odsto) odnosi na djela visoke korupcije, odnosno na zloupotrebe položaja najviših zvaničnika vlasti kojima se stiče višemilionska korist na štetu države. 

Čak i u rijetkim slučajevima koji dospiju pred sud, sve više optuženih biva oslobođeno što je posebno vidljivo u slučajevima visoke korupcije, gdje je od 28 donesenih sudskih odluka 17 bilo osuđujućih, dok gotovo 40 odsto čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Kod suđenja za ostala korupcijska krivična djela koja se ne odnose na visoku korupciju, prosjek oslobađajućih i odbijajućih presuda je znatno manji i iznosi oko 28 odsto. 

Dodatni udarac vladavini prava predstavlja izrazito blaga kaznena politika pa tako 43 odsto osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, dok se zatvorska kazna izriče u manje od polovine slučajeva. Osim što ne stvara nikakav preventivni efekat, ovakvom praksom pravosuđe šalje jasnu poruku da je  isplativa i da će proći nekažnjeno. 

Ovakvom poraznom stanju u procesuiranju korupcije doprinose i neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj kroz ključne reformske zakone, što je posebno bilo vidljivo kroz krajnje neefikasan i netransparentan proces usvajanja novog zakona o VSTS-u. Ukoliko bude usvojeno predloženo rješenje ono i dalje neće ispunjavati ključne preporuke Venecijanske komisije, jer i dalje sadrži mehanizme kroz koji izvršna vlast nastoji zadržati političku kontrolu nad pravosudnim sistemom.  

Posebno je važno napomenuti da su nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju, kao i neefikasnost imehanizama za prijavu i provjeru imovine sudija i tužilaca, čija se primjena direktno opstruiše, otvorile prostor za blokadu procesa depolitizacije pravosuđa. 

TI BiH upozorava da je hitno potrebno unaprijediti rad tužilaštava i sudova, poboljšati kvalitet istraga i optužnica, te uvesti strožiju kaznenu politiku. Bez ovih promjena i bez povećanja transparentnosti rada institucija, nemoguće je očekivati da građani ponovo steknu povjerenje u pravdu, a Bosna i Hercegovina će i dalje ostati na samom dnu u suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava.