Odustajanja nema, jer koliko god teško bilo, zahvaljujući podsticajima nadležnih, od poljoprivrede se, tvrde, može solidno živjeti. Agrarni budžet za 2025. ostaje isti, 180 miliona maraka, i biće raspoređen tako da svi budu zadovoljni.

Godinu koja je za nama obilježilo je neuobičajeno toplo proljeće, sušno ljeto, ranije obavljena sjetva kukuruza, kao i žetva pšenice. Muku su mučili i voćari i duvanari. Prosječan prinos hljebnog žita bio je pet tona, a na nekim parcelama i duplo veći. Podsticaji su djelimično "nadoknadili" gubitke. Ratari su, kažu, imali "računicu" za razliku od lani.

Pantelija Jovanović iz Međaša zadovoljan prinosom i kvalitetom pšenice.

- Navikli smo da jedne godine knjižimo gubitke, iduće dobitke. A raditi moramo. Ne smijemo dopustiti da nam oranice zarastaju u šikaru. Nije lako, ali moramo istrajati – kaže ovaj ugledni ratar.

Kada su padavine bile najpotrebnije kukuruzu nije pala ni kap kiše pa su prinosi bili šaroliki u zavisnosti od primijenjene agrotehnike, unijetih količina vode i kvaliteta zemljišta. Prosjek je bio od 4,5 do pet tona po hektaru, ali bilo je i onih koji su prošli mnogo bolje. Mikica Novaković iz Velike Obarske kaže da su presudan faktor u ovoj proizvodnji kvalitet zemljišta i mogućnost navodnjavanja.

- Klimatske promjene su ono s čim se suočavamo posljednjih decenija. I moramo se prilagođavati. A zemlji koliko daš, toliko i dobiješ – kaže Mikica za portal InfoBijeljina. 

Ova godina bila je izazovna i za povrtare. Manji prinos, ali veće cijene. Kada od dobiti na pojedinim kulturama, koje su bile i petostruko skuplje u odnosu na lani, oduzmu izgubljeno na krompiru čiji je prinos bio drastično smanjen, optimistično će ući u novu proizvodnu sezonu.

Mladen Mitrović iz Crnjelova kod Bijeljine kaže da je proizvodnja povrća ove godine bila isplativija od proizvodnje ratarskih kultura.

- Borili smo se sa tropskim temperaturama, nedostatkom vode, bolestima. Neke kulture su "pretplatile" uloženo, a druge nisu opravdale ulaganja. Ali uvijek je tako. Nekad na kupusu izvučemo sezonu, a nekad zaoremo njivu pa ništa – kaže ovaj povrtar.

Voćari koji proizvode šljivu, breskvu i krušku uspjeli su da ostvare nadprosječne prinose. Šljiva dobrog roda i kvaliteta završila je na inostranom tržištu. Međutim, na jabuci je toplotni talas ostavio posljedice, pa je veći dio roda završio u preradi. 

Bez navodnjavanja sve je teže održati i proizvodnju duvana, a na većini parcela u Semberiji to je nemoguće, za razliku od Posavine. Umjesto planiranih 340 tona suvog lista, preduzeće "Duvan" otkupilo je 250 tona. I kvalitet ubranoog duvana sa 200 hektara bio je lošiji u odnosu na lani, pa će biti manje plaćen od strane kupaca iz Evropske unije. Uprkos svemu, najavljeno je povećanje otkupne cijene i u 2025.

Svaka godina priča je za sebe i za uzgajivače svinja koji se još oporavljaju od pretrpljene štete izazvane afričkom kugom svinja. Uvoz im je i dalje najveća kočnica. Proizvođači mlijeka imali su problema da zbog suše obezbjede kvalitetnu silažu, osiguraju dobru mliječnost i preveniraju pojavu aflatoksina u mlijeku.

Iako ova godina nije obećavala i prije nekoliko mjeseci bila bi ocijenjena kao jedna od lošijih, obračunate podsticajne mjere govore drugačije, kažu u Ministarstvu poljoprivrede RS.  

Resorni ministar Savo Minić kaže da su prema njihovoj evidenciji povećane količine proizvedenog voća i povrća, količine proizvedenog mlijeka, te su ozbiljnije posljedice izbjegli i stočari.

- Nije bilo ni manje zainteresovanih za nabavku mehanizacije i ostalih kapitalnih investicija. Godina nije bila izvanredna, ali smo na kraju zadovoljni i nastojaćemo da i ubuduće podržimo agrarni sektor koji je jedan od strateških pravaca razvoja Srpske - rekao je minister Minić za InfoBijeljinu.

I godina pred nama biće izazovna, temperature vazduha se povećavaju, a padavine smanjuju i neravnomjerno su raspoređene u toku vegetacionog perioda, pa će sezone biti ekstremno sušne ili sa izrazito velikim količinama padavina.

U budžetu za narednu godinu biće predviđen dio sredstava za interventne mjere u slučaju elementarnih nepogoda ili zaraznih bolesti, koja će u suprotnom na kraju godine biti iskorišćena za postojeće mjere.

Poljoprivrednici su, kažu da su uz adekvatnu podršku nadležnih, spremni da se uhvate u koštac sa svim problemima.