Razlozi manjeg interesovanja za zanate je prije svega želja za studiranjem i zapošljavanjem u sektorima koji podrazumijevaju i više benefita.

Gimnazije pohađa 33.321 učenik, u tehničke škole 72.125, 24.019 pohađa stručnu školu, za umjetničke ih se odlučilo 1.216, a za vjerske njih 2.189.

Tradicionalno iz godine u godinu interesovanje za različite zanatske struke je slabo, a za njima tržište rada vapi. S druge strane, većina mladih se opredjeljuje za školovanje za zanimanja sa kojima završavaju na biroima rada. Iz tog razloga usklađenost upisne politike i tržišta rada je prijeko potrebna.

Bijeljina je primjer gdje se od ove godine upisuje nova struka – stolar, jer je u Semberiji veoma razvijena drvoprerađivačka indusrija, a nema dovoljno školovanih kadrova.

Osim za stolarima, postoji potreba i za drugim zanatskim strukama.

Privredna komora, već duži niz godina predlaže reformu srednjeg i visokog obrazovanja s ciljem približavanja struka i zanimanja potrebama privrede, kaže za BN televiziju potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić.

Jedan od razloga veće zainteresovanosti mladih za škole poslije kojih mogu da se upišu na fakultete, prema Vidićevim rječima, je partijsko zapošljavanje, povlašćen položaj javnog sektora, javnih preduzeća i javne uprave.

Nesklad između primanja, organizacije i načina rada, benefita svojstvenih javnom sektoru, stimulišu takav način razmišljanja kod mladih generacija, smatra Vidić.