"Jako sam zadovoljan činjenicom da je sastanak Predsjedništva BiH sa ministrom bezbjednosti prošao na taj način da su usaglašeni stavovi i da postoje jedinstveni zaključci", istakao je Tegeltija u intervjuu Srni.

Prema njegovim riječima, ovaj dogovor je utoliko značajniji ako znamo da su na ovoj relaciji sa prethodnim ministrom bezbjednosti bili apsolutno neslaganje i podjele o pitanjima migracija.

Tegeltija je podsjetio da se BiH ozbiljnije susreće sa pitanjem migracija krajem 2017. godine i početkom 2018. godine, kada su napuštene tradicionalna rute kretanja migranata prema Zapadnoj Evropi iz Srbije prema Mađarskoj i Hrvatkoj i kada su se okrenuli na rijeku Drinu, što je bila poruka da je neko odlučio da se migranti kreću preko BiH.

"Imate situaciju da EU dosta blagonaklono gleda na migrante na svojim granicama u Grčkoj i Bugarskoj, a onda na granici sa BiH, praktično vojnici brane granice EU od prolaska migranata", naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio na stav Savjeta ministara da je neophodno da se migranti koji nisu legalni, koji nemaju zahtjev za azil i koji dolaze iz zemalja koje nisu obuhvaćene ratom, vrate u svoje zemlje, te na zahtjev da se migranti sklone sa ulica, jer na taj način ugrožavaju bezbjednost građana BiH.

"Mi do sada nismo imali saglasnost o tim pitanjima unutar BiH i od samog početka migrantske krize jedino Republika Srpska u kontinuitetu potvrđuje svoje stavove oko migranata", rekao je Tegeltija.

On je izrazio očekivanje da će, nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH, doći do promjena u vezi sa pitanjem migracija i da će BiH usaglasiti stavove i pokazati da BiH ne smije da bude spavaonica za migrante, za koje se ne zna ni odakle dolaze niti ko su.

"Migranti objektivno predstavljaju bezbjednosni problem", rekao je Tegeltija.

Govoreći o pomoći međunarodne zajednice zbog pandemije, Tegeltija je istakao da se u suštini najvećim dijelom radi o kreditnim sredstvima, ali koja su i sa stanovišta kamate i iznosa, a i rokova otplate, mnogo povoljnija nego što BiH može naći na međunarodnom finansijskom tržištu.

On je dodao da očekuje nastavak podrške međunarodnih finansijskih institucija i Evropske komisije po pitanju pomoći zdravstvenom sektoru, koji je u mnogome iscrpljen i koji troši ogromna sredstva zbog velikog broja oboljelih.

Tegeltija je istakao da su međunarodne finansijske institucije u slučaju pandemije reagovale bolje nego u bilo kojoj krizi do sada, od velike ekonomske krize do krize izazvane poplavama.

"Obim sredstava koja su stavljena na raspolaganje BiH je najveći do sada. Međunarodni monetarni fond (MMF) je sredstva za brzu intervenciju obezbijedio u vrlo kratkom roku i u rekordnom iznosu od 330 miliona evra za BiH“, istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, Svjetska banka je samo za mjesec-dva ispregovarala oko 35 miliona evra za podršku zdravstvenom sektoru, dok je Evropska komisija odobrila 250 miliona evra makro-finansijske pomoći.

"Moramo biti iskreni i reći da BiH nije baš najbolje reagovala na sve to. Sjećamo se sage oko raspodjele sredstava između entiteta, koja je trajala gotovo mjesec i po. Kada je i to završeno, Federaciji BiH (FBiH) je trebalo još mjesec i po da ta sredstva raspodIjeli prema kantonima. To stvara vrlo krivu sliku kod međunarodnih finansijskih institucija“, poručio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je ukazao na činjenicu da je Ukrajina prošle sedmice ratifikovala sporazum sa EU o makro-finansijskoj pomoći, dok BiH nije čak ni ispregovarala memorandum i sporazum.

"S jedne strane imate Ukrajinu koja je, iako je u ratu, sporazum ratifikovala u avgustu, a s druge strane BiH koja taj posao neće završiti ni do decembra", kazao je Tegeltija.

Govoreći o investicionom ciklusu, Tegeltija je izrazio očekivanje da će na Investicionom samitu za zapadni Balkan, koji je planiran u septembru, biti odobreno nekoliko važnih projekata za BiH.

"U dogovoru sa EU, BiH je dostavila deset projekata prema Evropskoj komisiji za koje očekujemo da dobijemo značajni iznos i grant sredstava, ali i izvore za finansiranje tih projekata. Riječ je o četiri projekta iz Republike Srpske i šest iz FBiH, od čega je jedan zajednički jer obuhvata teritoriju oba entiteta", pojasnio je Tegeltija.

On je dodao da se projekti uglavnom odnose na putnu i željezničku infrastrukturu, na energetiku u oblasti obnovljivih izvora energije, te za proces gasifikacije.

"Ukoliko bi svi ti projekti, od kojih su neki spremni, bili realizovani, to bi bio značajan investicioni ciklus u BiH koji će pomoći prije svega oporavku ekonomije“, smatra Tegetija.

Kad je riječ o o novom aranžmanu sa MMF-om, Tegeltija je istakao da je pregovore trebalo započeti dan nakon što su završeni pregovori za brzu finansijsku pomoć.

"Zajednički stav je bio da se brzo ispregovara novi aranžman, koji na neki način nikada nije prekinut i nije otkazan, ali toliko vremena se ništa po ovom pitanje nije realizovalo da je potrebno potpisati novi aranžman", napomenuo je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, makro-finansijska pomoć Evropske komisije kreće se po kamatnoj stopi od 0,125 odsto na 15 godina, a kamatne stope MMF-a su vrlo slične, s tim da su rokovi od 10 do 12 godina.

"Nadam se da će neki od uslova koji su ostali iz prethodnog aranžmana moći biti ispregovarani i da će do kraja godine biti usaglašen novi aranžman MMF-a sa BiH", rekao je Tegeltija.