BiH
11.05.2022.
23:39
Tegeltija: Spriječen sam da iznesem činjenice i predstavim realno stanje u BiH
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Zoranu Tegeltiji, predsjedavajućem Savjetu ministara BiH, onemogućeno je da se obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, a iz kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara rekli su za "Nezavisne" da se radi o opstrukcijama.
"Opstrukcije bošnjačkog političkog korpusa, uključujući i Stalnu misiju BiH pri UN, nažalost urodili su plodom i predsjedavajući onemogućen je da se obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti, ali će naći način da Savjet bezbjednosti upozna sa stvarnim stanjem u BiH", rekli su iz kabineta.
Ipak, predsjedavajući Tegeltija uputio je pismo UN i ambasadorima zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti - SAD, Kine, Rusije, Francuske i Velike Britanije u kojem je istakao da stiče utisak da je spriječen da govori na sjednici Savjeta bezbjednosti kako ne bi rekao činjenice koje su u BiH poznate, a to je da predstavnici ambasada u BiH dostavljaju svojim zemljama jednostrane informacije i prikaz stanja u BiH.
On je rekao da je ovo njegov pokušaj da stanje u BiH realno predstavi i spriječi jednostrano informisanje članova Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH.
Tegeltija je podsjetio da je u SAD doputovao zbog ranije planirane službene posjete Njujorku i Vašingtonu, a na poziv nekih od institucija u okviru UN i određenih bilateralnih susreta.
"Nakon usvajanja i objavljivanja rasporeda sastanaka za maj ove godine, odlučio sam se na promjenu plana putovanja da bih učestvovao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u kapacitetu predsjedavajućeg Savjeta ministara, jer smatram da je izuzetno važno da se razgovara o situaciji u BiH i dijalogom i kompromisom pokuša unaprijediti stanje. Takođe ste informisani da sam tražio obraćanje na zasjedanju Savjeta bezbjednosti kako bih prenio svoj stav i predstavio svoje viđenje stanja u BiH, kao predsjedavajući Savjeta ministara", istakao je Tegeltija u pismu.
On je ukazao da su, nakon njegove najave i obavještenja o promjeni plana, u Sarajevu upotrijebljeni svi mogući kapaciteti kako bi njegovo obraćanje Savjetu bezbjednosti bilo spriječeno od onih koji uporno, konstantno i potpuno neopravdano prisvajaju institucije BiH i pravo na predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, uz stalne pokušaje da se odluke u institucijama BiH donose bez neophodnog konsenzusa.
"Ono što je očigledno, to je da neki smatraju da meni, predsjedavajućem Savjeta ministara, ne treba dozvoliti da iznesem stavove i pozicije u međuarodnim institucijama i organizacijama, možda i zbog toga, jer sam Srbin koji dolazi iz Republike Srpske", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je naveo da je u svom ekspozeu kojeg je predstavio poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u decembru 2019. istakao da je u potpunosti privržen principima vladavine prava, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH, te da izražava punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju savremene demokratije svijeta i da će to biti pravilo ponašanja novog Savjeta ministara.
"Tako sam se ponašao od početka svog mandata do danas, što se ne bi moglo reći za druge zvaničnike institucija BiH", istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je u pismu jasno izložio svoje stavove u vezi sa situacijom u BiH i ukazao da je potpuno privržen dosljednom poštovanju i provođenju Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH sa njenom definisanom unutrašnjom strukturom i decentralizovanim sistemom vlasti.
On je naglasio da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Dejtonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje, umjesto njene neustavne centralizacije.
"Ja kao Srbin iz Republike Srpske ostaću u potpunosti opredijeljen za Dejtonski sporazum, što uključuje posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH. Tvrdnje da Republika Srpska planira de jure ili de fakto secesiju od BiH predstavljaju lažnu propagandu koja ima za cilj da privuče podršku antidejtonskom planu da se BiH centralizuje pod isključivom vlašću jednog naroda", pojasnio je Tegeltija.
On je naveo da je potpuno opredijeljen za integraciju BiH u EU i smatra da je to proces koji je apsolutno provodiv u BiH kroz mehanizam koordinacije, te da odredbe Dejtonskog sporazuma i Ustava nisu u suprotnosti sa EU integracijama, iako to neki žele prikazati nemogućim i naporno rade na prikazivanju tog sistema nefunkcionalnim.
Tegeltija je naglasio da mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi i da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te da je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo.
"Poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i smatramo da jedna mala i u mnogome zavisna zemlja kao što je BiH traba zadržati neutralan stav prema ovoj krizi. BiH je jedna od prvih zemalja koja je pružila pomoć Ukrajini, u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima", pojasnio je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara podsjetio je u pismu da "Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH" podnosi njemački političar (Kristijan Šmit) čija uloga u BiH nije odobrena odlukom Savjeta bezbjednosti, odnosno relevantnom rezolucijom, i čiju poziciju u BiH ne priznaju neke od zemalja članica, kako je u svom pismu od 3. maja naveo i generalni sekretar UN Antonio Guteres.
"Pored toga, želim da napomenem da je tzv. 'Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH' koji je pripremila kancelarija OHR u Sarajevu, tendenciozno napisan dokument pod snažnim uticajem bošnjačkog političkog establišmenta i ni na koji način ne opisuje realno i objektivno stanje u BiH i ponovo targetira Srbe i Hrvate kao isključive krivce za trenutnu političku krizu, te u tom svjetlu i vidim ovako brzu reakciju bošnjačkih političara da spriječe moje obraćanje na sjednici", ukazao je Tegeltija.
Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da je politička situacija u BiH usljed neriješenih odnosa u vezi sa izbornim zakonom između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, kao i neprihvatanje neustavnih i nezakonitih odluka bivšeg visokog predstavnika za BiH i štetnih i neustavnih odluka Ustavnog suda BiH od strane Republike Srpske, Tegeltija je izrazio ozbiljnu zabrinutost za budućnost svoje zemlje.
Tegeltija je u pismu naveo i nekoliko razloga zbog kojih je izrazio svoju zabrinutost za budućnost BiH, među kojima je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa, kao osnove funkcionisanja države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kakva je BiH.
"Određene institucije BiH su u potpunosti stavljene u službu i u funkciju ispunjavanja interesa i politike samo jednog naroda, sa očitom tendencijom da sve institucije i sve funkcije institucija BiH budu pod apsolutnom kontrolom i u 'vlasništvu' samo jednog naroda (CIK BiH, Ustavni sud BiH...), kao i pristrasan i selektivan pristup nekih od međunarodnih partnera u BiH čiji se zvanični predstavnici nerijetko otvoreno svrstavaju na jednu od strana u BiH, pokazujući time nerazumijevanje situacije, neznanje, ali i nepoštovanje BiH kao zemlje domaćina i partnera, što za rezultat ima samo produbljivanje trenutne krize", pojasnio je Tegeltija.
On je naglasio da vlade pojedinih zemalja donose pogrešne odluke na bazi netačnih i nekompletnih informacija koje dolaze iz BiH od predstavnika pojedinih međunarodnih institucija i samo jedne strane iz BiH, dodavši da se, nažalost, ovi izvještaji koriste da bi se osudili pojedinci u BiH, prijetilo sankcijama i vršio pritisak.
"Cilj ovakvih izvještaja i održavanje ovih sastanaka trebalo bi da imaju za cilj jačanje povjerenja, bolje razumijevanje, kao i ohrabrivanje dijaloga u BiH da se kroz konsenzus nađe rješenje koje je prihvatljivo za sve strane", konstatovao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da se ne smije dozvoliti da se bilo ko u BiH osjeća ugroženim od nekog drugog, ili da bilo ko u BiH misli da su mu određena osnovna prava uzurpirana od nekog drugog, ukoliko se želi da ova država uspije i nastavi sa razvojem u korist svih koji u njoj žive.
"Duboko vjerujem i smatram da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Dejtonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje, umjesto neustavne centralizacije zemlje i blokiranja projekata od opšteg interesa za sve građane u BiH", konstatovao je Tegeltija.
On je izrazio nadu da će ovo pismo biti prihvaćeno u najboljoj namjeri, kako bi zajednički doprinijeli boljem životu svih naroda i građana u BiH i njihovoj budućnosti.
Koliko je izvještaj Kristijana Šmita validan i prihvatljiv u cijeloj BiH, ali i od međunarodnih partnera najbolje govori činjenica da su dvije od pet stalnih zemalja članica Savjeta bezbjednosti UN na početku današnje sjednice uskratile njegovo pravo da je legitimno izabrani visoki predstavnik i da nije ovlašten da podnosi izvještaj o BiH, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je istakao da se nakon današnje sjednice Savjeta bezbjednosti pokazalo da je Kristijan Šmit čovjek kojem se ne može vjerovati i koji je u svom izvještaju iznio niz neistina o stanju u BiH.
On je rekao da se Šmit u izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti u cjelosti skoncentrisao na to da optuži samo jednu stranu - srpsku, a u nekoliko navrata uputio je kritike i na račun hrvatske strane.
"Izvještaj koji je on podnio neće donijeti ništa dobro BiH. Trebalo bi mnogo vremena da bi se pobrojalo sve ono što nije tačno u njegovom izvještaju, a ono što mene posebno vrijeđa kao čovjeka jeste Šmitov pokušaj da optuži Republiku Srpsku da je mjesto gdje postoje međunacionalni sukobi, gdje postoji prijetnja ljudima koji žive u Republici Srpskoj", naglasio je Tegeltija.
On je istakao da svi oni koji žive u Republici Srpskoj i BiH znaju da postoji veliki stepen tolerancije i povjerenja među svim građanima.
Ipak, predsjedavajući Tegeltija uputio je pismo UN i ambasadorima zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti - SAD, Kine, Rusije, Francuske i Velike Britanije u kojem je istakao da stiče utisak da je spriječen da govori na sjednici Savjeta bezbjednosti kako ne bi rekao činjenice koje su u BiH poznate, a to je da predstavnici ambasada u BiH dostavljaju svojim zemljama jednostrane informacije i prikaz stanja u BiH.
On je rekao da je ovo njegov pokušaj da stanje u BiH realno predstavi i spriječi jednostrano informisanje članova Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH.
Tegeltija je podsjetio da je u SAD doputovao zbog ranije planirane službene posjete Njujorku i Vašingtonu, a na poziv nekih od institucija u okviru UN i određenih bilateralnih susreta.
"Nakon usvajanja i objavljivanja rasporeda sastanaka za maj ove godine, odlučio sam se na promjenu plana putovanja da bih učestvovao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u kapacitetu predsjedavajućeg Savjeta ministara, jer smatram da je izuzetno važno da se razgovara o situaciji u BiH i dijalogom i kompromisom pokuša unaprijediti stanje. Takođe ste informisani da sam tražio obraćanje na zasjedanju Savjeta bezbjednosti kako bih prenio svoj stav i predstavio svoje viđenje stanja u BiH, kao predsjedavajući Savjeta ministara", istakao je Tegeltija u pismu.
On je ukazao da su, nakon njegove najave i obavještenja o promjeni plana, u Sarajevu upotrijebljeni svi mogući kapaciteti kako bi njegovo obraćanje Savjetu bezbjednosti bilo spriječeno od onih koji uporno, konstantno i potpuno neopravdano prisvajaju institucije BiH i pravo na predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, uz stalne pokušaje da se odluke u institucijama BiH donose bez neophodnog konsenzusa.
"Ono što je očigledno, to je da neki smatraju da meni, predsjedavajućem Savjeta ministara, ne treba dozvoliti da iznesem stavove i pozicije u međuarodnim institucijama i organizacijama, možda i zbog toga, jer sam Srbin koji dolazi iz Republike Srpske", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je naveo da je u svom ekspozeu kojeg je predstavio poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u decembru 2019. istakao da je u potpunosti privržen principima vladavine prava, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH, te da izražava punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju savremene demokratije svijeta i da će to biti pravilo ponašanja novog Savjeta ministara.
"Tako sam se ponašao od početka svog mandata do danas, što se ne bi moglo reći za druge zvaničnike institucija BiH", istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je u pismu jasno izložio svoje stavove u vezi sa situacijom u BiH i ukazao da je potpuno privržen dosljednom poštovanju i provođenju Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH sa njenom definisanom unutrašnjom strukturom i decentralizovanim sistemom vlasti.
On je naglasio da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Dejtonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje, umjesto njene neustavne centralizacije.
"Ja kao Srbin iz Republike Srpske ostaću u potpunosti opredijeljen za Dejtonski sporazum, što uključuje posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH. Tvrdnje da Republika Srpska planira de jure ili de fakto secesiju od BiH predstavljaju lažnu propagandu koja ima za cilj da privuče podršku antidejtonskom planu da se BiH centralizuje pod isključivom vlašću jednog naroda", pojasnio je Tegeltija.
On je naveo da je potpuno opredijeljen za integraciju BiH u EU i smatra da je to proces koji je apsolutno provodiv u BiH kroz mehanizam koordinacije, te da odredbe Dejtonskog sporazuma i Ustava nisu u suprotnosti sa EU integracijama, iako to neki žele prikazati nemogućim i naporno rade na prikazivanju tog sistema nefunkcionalnim.
Tegeltija je naglasio da mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi i da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te da je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo.
"Poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i smatramo da jedna mala i u mnogome zavisna zemlja kao što je BiH traba zadržati neutralan stav prema ovoj krizi. BiH je jedna od prvih zemalja koja je pružila pomoć Ukrajini, u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima", pojasnio je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara podsjetio je u pismu da "Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH" podnosi njemački političar (Kristijan Šmit) čija uloga u BiH nije odobrena odlukom Savjeta bezbjednosti, odnosno relevantnom rezolucijom, i čiju poziciju u BiH ne priznaju neke od zemalja članica, kako je u svom pismu od 3. maja naveo i generalni sekretar UN Antonio Guteres.
"Pored toga, želim da napomenem da je tzv. 'Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH' koji je pripremila kancelarija OHR u Sarajevu, tendenciozno napisan dokument pod snažnim uticajem bošnjačkog političkog establišmenta i ni na koji način ne opisuje realno i objektivno stanje u BiH i ponovo targetira Srbe i Hrvate kao isključive krivce za trenutnu političku krizu, te u tom svjetlu i vidim ovako brzu reakciju bošnjačkih političara da spriječe moje obraćanje na sjednici", ukazao je Tegeltija.
Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da je politička situacija u BiH usljed neriješenih odnosa u vezi sa izbornim zakonom između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, kao i neprihvatanje neustavnih i nezakonitih odluka bivšeg visokog predstavnika za BiH i štetnih i neustavnih odluka Ustavnog suda BiH od strane Republike Srpske, Tegeltija je izrazio ozbiljnu zabrinutost za budućnost svoje zemlje.
Tegeltija je u pismu naveo i nekoliko razloga zbog kojih je izrazio svoju zabrinutost za budućnost BiH, među kojima je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa, kao osnove funkcionisanja države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kakva je BiH.
"Određene institucije BiH su u potpunosti stavljene u službu i u funkciju ispunjavanja interesa i politike samo jednog naroda, sa očitom tendencijom da sve institucije i sve funkcije institucija BiH budu pod apsolutnom kontrolom i u 'vlasništvu' samo jednog naroda (CIK BiH, Ustavni sud BiH...), kao i pristrasan i selektivan pristup nekih od međunarodnih partnera u BiH čiji se zvanični predstavnici nerijetko otvoreno svrstavaju na jednu od strana u BiH, pokazujući time nerazumijevanje situacije, neznanje, ali i nepoštovanje BiH kao zemlje domaćina i partnera, što za rezultat ima samo produbljivanje trenutne krize", pojasnio je Tegeltija.
On je naglasio da vlade pojedinih zemalja donose pogrešne odluke na bazi netačnih i nekompletnih informacija koje dolaze iz BiH od predstavnika pojedinih međunarodnih institucija i samo jedne strane iz BiH, dodavši da se, nažalost, ovi izvještaji koriste da bi se osudili pojedinci u BiH, prijetilo sankcijama i vršio pritisak.
"Cilj ovakvih izvještaja i održavanje ovih sastanaka trebalo bi da imaju za cilj jačanje povjerenja, bolje razumijevanje, kao i ohrabrivanje dijaloga u BiH da se kroz konsenzus nađe rješenje koje je prihvatljivo za sve strane", konstatovao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da se ne smije dozvoliti da se bilo ko u BiH osjeća ugroženim od nekog drugog, ili da bilo ko u BiH misli da su mu određena osnovna prava uzurpirana od nekog drugog, ukoliko se želi da ova država uspije i nastavi sa razvojem u korist svih koji u njoj žive.
"Duboko vjerujem i smatram da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Dejtonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje, umjesto neustavne centralizacije zemlje i blokiranja projekata od opšteg interesa za sve građane u BiH", konstatovao je Tegeltija.
On je izrazio nadu da će ovo pismo biti prihvaćeno u najboljoj namjeri, kako bi zajednički doprinijeli boljem životu svih naroda i građana u BiH i njihovoj budućnosti.
Koliko je izvještaj Kristijana Šmita validan i prihvatljiv u cijeloj BiH, ali i od međunarodnih partnera najbolje govori činjenica da su dvije od pet stalnih zemalja članica Savjeta bezbjednosti UN na početku današnje sjednice uskratile njegovo pravo da je legitimno izabrani visoki predstavnik i da nije ovlašten da podnosi izvještaj o BiH, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je istakao da se nakon današnje sjednice Savjeta bezbjednosti pokazalo da je Kristijan Šmit čovjek kojem se ne može vjerovati i koji je u svom izvještaju iznio niz neistina o stanju u BiH.
On je rekao da se Šmit u izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti u cjelosti skoncentrisao na to da optuži samo jednu stranu - srpsku, a u nekoliko navrata uputio je kritike i na račun hrvatske strane.
"Izvještaj koji je on podnio neće donijeti ništa dobro BiH. Trebalo bi mnogo vremena da bi se pobrojalo sve ono što nije tačno u njegovom izvještaju, a ono što mene posebno vrijeđa kao čovjeka jeste Šmitov pokušaj da optuži Republiku Srpsku da je mjesto gdje postoje međunacionalni sukobi, gdje postoji prijetnja ljudima koji žive u Republici Srpskoj", naglasio je Tegeltija.
On je istakao da svi oni koji žive u Republici Srpskoj i BiH znaju da postoji veliki stepen tolerancije i povjerenja među svim građanima.