Autor koji je knjigu pripremao tri godine kaže da o majevičkim selima nema puno pisanih podataka, a da usmena predanja koja se prenose s koljena na koljeno često kroz vrijeme gube na autentičnosti, pa je važno od zaborava sačuvati istoriju, običaje i tradiciju srpskog življa na ovom području. 

Dokumentovao je podatke o porodicama koje su živjele i koje žive i danas u ovim selima, pisao o geografskom položaju, socijalnim karakteristikama, razvoju infrastrukture ali i nekim specifičnosti i zanimljivostima ovog kraja. 

Tokom mukotrpnog i predanog istraživanja Tojić je došao do saznanja da većina stanovnika sela Kozjak i Mačkovac, vodi porijeklo iz istočne Hercegovine i sjevernog dijela Crne Gore.

- Crkva u Mačkovcu među najstarijim crkvama je na Majevici. Prema predanju, ova bogomolja je prvobitno sagrađena u 17.vijeku a ustaše su je spalile, uoči Male Gospojine, 1941. godine. Gradnja hrama, posvećenog Svetom Sisoju, napravljenog po sjećanju mještana, počela je 2012. godine, a završena 2018. godine. Uz crkvu je bila i školu, u koju je išao  brat moga šukunđeda koji je rođen 1853. godine – priča Tojić za poprtal InfoBijeljina. 

Zanimljivo je da Kozjak, jedno od manjih sela na Majevici, može da se pohvali brojnim uspješnim i poznatim stanovnicima.

- Nadaleko čuveni radiolog Dragan Obrenović, internista Zoran Trivić koji je napravio karijeru u Švedskoj, fudbaler "Slobode" i "Crvene Zvezde" Cvijetin Blagojević, karatista Nedeljko Pajić, vrhunski odbojkaš Ljubiša Ristić i drugi. Svi su oni vezani za svoj zavičaj i ne zaboravljaju korijene – kaže Tojić. 

Istoričar arheolog bijeljinskog Muzeja "Semberije" Mirko Babić kaže da u oblasti istrijskih nauka amateri, poput Radivoja Tojića, daju veliki doprinos razvoju ove naučne discipline.

- Na osnovu informacija do kojih oni dolaze u svojim istraživanjima, stručnjaci mogu da vrše DNK analize i na empirijski način dokazuju svoje porijeklo. Muški gen se ne mijenja 21 pokoljenje i čovjek praktično može da nađe svoje pretke unazad 600 godina. Isto je i u oblasti arheologije i etonologije. Podaci omogućavaju ljudima, da uprkos migracijama, ratovima, raznim političkim i socijalnim promjenama ili poremećajima, saznaju o svom porijeklu, korijenima - kaže Babić za infoBijeljinu.  

Rado Tojić napisao je monografije o deset od 25 majevičkih sela. Sledeći projekat će mu, ukoliko ga zdravlje posluži, biti priča o selu Pirkovac.