Kako se navodi u izvještaju, ovo je uzrokovano sporijim ekonomskim rastom i ponudom nafte.

- Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17 odsto, a cijene hrane za sedam odsto, što će umanjiti pritisak na domaćinstva, ali otežati položaj zemalja izvoznica. Iako bi ovakva kretanja mogla pomoći u obuzdavanju inflacije, potreba je da zemlje u razvoju ojačaju fiskalnu politiku, investicije i trgovinu - ističe se u izvještaju.

Kada je u pitanju BiH, ekonomski rast vođen povećanom potrošnjom i investicijama u prethodnoj godini dosegnuo je stopu od 2,6 odsto.

Prema projekcijama, rast bi trebalo da dosegne stopu od 2,7 odsto u ovoj godini.

Svjetska banka za BiH preporučuje prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija.

- Prekvalifikacija radnika za "zelena" radna mjesta pospješila bi produktivnost i ekonomski rast. U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba da ubrza reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti - istakao je Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.

Ono što je zanimljivo jeste da su cijene nafte u posljednjih mjesec-dva drastično pale i u BiH.

Ipak, cijene hrane stagniraju ili se povećavaju.

Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za "Nezavisne novine" da smo uvozno zavisna zemlja, tako da i pored domaće proizvodnje hranu nabavljamo iz inostranstva.

- Logično je da bi trebalo slijediti trend koji postoji u svijetu, da cijene hrane, uz određena odstupanja, prate svjetske trendove. Pad cijena nafte je svakako posljedica slabijih prognoza ekonomskog rasta. Očekuje se usporavanje ekonomske aktivnosti i u skladu s tim pad cijena nafte i pad agregatne tražnje koje doprinosi padu cijena. Nafta je roba koja determiniše u velikoj mjeri troškove proizvodnje ostalih dobara. Pad cijena se može očekivati i kod nas. Ipak, ne treba da budemo srećni zbog okolnosti zbog kojih cijene padaju. Dakle, kad god cijene padaju zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti u svijetu, to nije pozitivan trend - rekao je Gligorić.

Dodao je da je ekonomsko pravilo da su cijene fleksibilne na više, a rigidne na niže.

- Kada se desi neki faktor zbog kojeg cijene bilo kojeg dobra treba da rastu, cijene se brzo usklađuju. A kada se dese okolnosti zbog kojih cijene treba da padaju, obično se to reflektuje u nižem procentu i dužem periodu. Teško da možemo da očekujemo da će cijene biti kao prije nekoliko godina, ali isto tako da će se brzo uskladiti ukoliko dođe do pada cijena - objasnio je Gligorić.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako su dugoročne prognoze ove vrste vrlo upitne jer 2025. će vjerovatno biti nestabilna i puno toga se može promijeniti, za BiH je ipak najvažnije ono što se dešava na domaćem tržištu.

 -Najbolji primjer je upravo veza između cijena goriva i svega ostalog na tržištu, gdje se rast cijena goriva uvijek koristi kao izgovor za poskupljenja robe i usluga, a sa druge stane, pojeftinjenje goriva je rijetko, čak najčešće nikada povod za pojeftinjenje robe i usluga. Zašto je to tako? Jer nema pritiska ni vlasti ni potrošača i trgovci komotno održavaju i dalje povećavaju nerealno visoke cijene s malo ili nimalo razloga. Zbog toga je malo nade da najavljeni pad svjetskih cijena može dovesti do pada cijena u BiH - istakao je Gavran.