Zbog nelegalne prodaje cigareta na pijacama, ali i sve više virtualnih trgovaca švercovanim cigaretama zemlja ostaje bez ogromne svote novce, a vjetar u leđa ovim švercerima daje i bezakonje BiH, odnosno ne postoji zakon kojim bi se stalo u kraj ilegalnoj prodaji na internetu.

Nadležne bezbjednosne institucije o ovom problemu uglavnom izbjegavaju da govore, dok u Upravi za indirektno oporezivanje BiH priznaju da ovaj problem uzima sve više maha, dok sa treće strane oni koji su zaduženi za donošenje propisa poručuju da bi švercerima trebalo da stane u kraj usvajanje zakon o e-trgovini, koji je i obaveza zemlje na putu ka Evropskoj uniji.

Međutim, kojim se tempom usvajaju ti zakoni kod nas šverceri na internetu još dugo će biti u statusu "onlajn", a dok su oni "budni" BiH će nastaviti da gubi milione maraka.

Vrzino kolo
Jedan od najvećih izazova sa kojima se susreće Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je nelegalna prodaja cigareta koja se prebacuje u onlajn sferu, zbog čega je, priznaju u ovoj instituciji, sve više virtualnih trgovaca švercovanim cigaretama.

- Službenici UIO stalno prikupljaju podatke na portalima na kojima se vrši nelegalna prodaja robe od strane lica koja nemaju dozvolu za tu djelatnost - kazala je "Glasu" portparol ove institucije Darjana Maglov.

Aktivnosti službenika UIO ogledaju se, prije svega, u pokušaju identifikacije lica (zavisno od platforme lica se često prijavljuju pod pseudonimom, što često otežava utvrđivanje njihovog identiteta) i određene vrste robe koja se prodaje putem interneta. Cilj je pronaći ta lica i utvrditi da li se bave nezakonitom prodajom na internetu, a kako bi na kraju bila privedena i sankcionisana.

- U slučaju njihovog otkrivanja, kontaktira se sa preduzećima koja su vlasnici platformi da bi bili pribavljeni podaci o pravnim i fizičkim licima koja se bave tim nelegalnim aktivnostima, s tim da je obaveza davanja podataka ograničena od takvih provajdera, jer oni smatraju da isključivo daju zakup prostora za reklamiranje i trgovinu, a ne upuštaju se u pravo prodaje tih lica, što dovodi do nepotpune dostave podataka o takvim licima - navodi Maglov. Takođe, poručuje da složenost pojave nezakonite trgovine putem interneta zahtijeva saradnju svih zakonodavnih i izvršnih organa da bi se pristupilo ne samo analizi, planiranju i organizovanju akcija usmjerenih na brzo i efikasno djelovanje u suzbijanju nelegalne internet trgovine, već i usvajanju potrebnih zakonskih propisa kojima bi bila regulisana i stavljena pod kontrolu ova problematika.

Šta kažu policija i inspekcija?

Pokušali smo saznati od nadležnih istražnih i pravosudnih institucija koliko su u prethodne dvije i po godine imali prijava i hapšenja kada je riječ o švercu cigareta na internetu, ali odgovori od njih su bili kratki i šturi, a od nekih su i izostali.

Tako su u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske kazali "Glasu" kratko da u protekle dvije i po godine nisu imali prijava kada je riječ o švercu cigareta na internetu.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH isto su samo kratko naveli da nisu imali prijavljenih slučajeva šverca cigareta na internetu.

Odgovore smo tražili i od Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali podatke od njih nismo dobili do zaključka ovog broja "Glasa".

Obratili smo se i Tužilaštvu BiH, a odgovori od njih bili su nepotpuni, šturi, ali su nas uputili i da neke od informacija potražimo u Krivičnom zakonu BiH.

Tako su u tom tužilaštvu naveli da su u prošloj godini podigli 13 optužnica protiv 29 osoba za krivična djela nedopuštenog prometa akciznih proizvoda iz člana 210a. Krivičnog zakona BiH. Podatke nisu dostavili za 2023. godinu, kao ni za prvih pet mjeseci ove godine.

Takođe u ovoj instituciji su nam kazali da je više informacija o navedenim predmetima dostupno pretragom na veb stranici Tužilaštva.

U Inspektoratu Republike Srpske naveli su da u dosadašnjoj praksi nisu imali slučajeva da su uočili da fizička lica putem interneta vrše oglašavanje i nelegalnu prodaju duvanskih proizvoda u Srpskoj, niti smo imali takvih prijava.

- Suzbijanje šverca, odnosno nelegalnog uvoza i prometa duvana i duvanskih proizvoda je u nadležnosti UIO, u smislu nadzora na graničnim prelazima. Naši inspektori nisu ovlašćeni za sprovođenje istražnih radnji u smislu praćenja fizičkih lica, pretresa privatnih prostorija, transportnih sredstava, praćenja IP adresa i telefonskih brojeva potencijalno osumnjičenih za takve nezakonite aktivnosti - kazala je "Glasu" portparol Inspektorata RS Dušanka Nikolić.

Podsjeća i da je kontrola primjene Zakona o akcizama BiH primarno u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

- Nelegalna trgovina duvanom po pravilu se odvija van registrovanih prodajnih objekata. Svakodnevno u medijima možemo vidjeti da UIO u saradnji sa pripadnicima policijskih uprava sprovodi akcije u kojima oduzimaju duvana i duvanske prerađevine - zaključila je Nikolićeva.

Iz Inspektorata FBiH nismo dobili podatke da li su oni imali prijava o švercu cigareta na internetu.

Obaveza na putu ka EU

U Ministarstvu transporta i komunikacije BiH navode da trenutno ne ne postoji jedinstven zakon specifično posvećen elektronskoj trgovini na nivou BiH.

- Važno je reći da Zakon o poštama BiH propisuje samo logistički aspekt dostave poštanskih pošiljki, ali ne obuhvata trgovinu i transakcije (kupovina, prodaja, plaćanje, zaštita ličnih podataka, sigurnost, odgovornost platformi) na internetu. Slično je i u zemljama EU, gdje se e-trgovina i digitalne usluge ne definišu Zakonom o poštanskim uslugama u smislu same trgovine i transakcije, već su definisani posebnom regulativom o digitalnim uslugama i digitalnom tržištu - naglasili su u ovom ministarstvu.

Podsjećaju i da je Savjet ministara BiH usvojio CEFTA odluku broj 2/2024, kojom se započinje proces usklađivanja zakonskog okvira sa standardima EU u oblasti e-trgovine.

- Usvajanje zakona o e-trgovini predstavlja obavezu BiH na njenom putu ka EU, a to znači da mora biti usklađen s EU Direktivom o e-trgovini, kao i sa zakonodavstvom u vezi sa digitalnim uslugama i zaštitom potrošača - kazali su "Glasu"“ u Ministarstvu transporta i komunikacija.

Kada je riječ o pitanju koje se odnosi upravo na to koliko nadležni u BiH posvećuju pažnje i koliko im je u fokusu šverc cigareta na internetu u ovom ministarstvu navode da nisu upoznati s pritužbama ili službenim prijavama budući da nema nadležnosti kada je riječ  o ovom pitanju.

- Ali s obzirom na specifičnost ove oblasti, bilo bi korisno ukazati na konkretne slučajeve ili izvore informacija koji upućuju na te aktivnosti. Svakako, suzbijanje tog šverca i drugih ilegalnih aktivnosti u digitalnom okruženju, zahtijeva koordinaciju nadležnih institucija i jasno zakonodavno uređenje - pri čemu zakon o e-trgovini i propisi o digitalnim uslugama imaju ključnu ulogu u regulaciji poslovanja onlajn platformi, uključujući mehanizme za suzbijanje ovakvih oblika ilegalne trgovine na internetu - zaključili su u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH.

Vraćaju se i na ulicu

Crno tržište cigareta, navode ekonomisti, djeluje prije svega na tržnicama i pijacama, a od perioda pandemije korone, usljed otežane distribucije tih proizvoda, šverc je preseljen na internet.

- Međutim, sa prestankom te pandemije imamo povratak šverca i na ulice. Osim toga, cijene cigareta na tržnici su visoke, što pokazuje otežan promet tih proizvoda. Ljudi koji se time bave sigurno imaju problema, jer se cijena nelegalnih cigareta približila cijeni legalnih. Iako se smanjuje nelegalno tržište, onlajn tržište sigurno postoji - kazao je "Glasu2 izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac.

Borba protiv nelegalne onlajn trgovine, naglašava on, traži zahtjevne tehnološke i kadrovske resurse institucija koje se bave suzbijanjem crnog tržišta, jer se tu radi o visokotehnološkom kriminalu.

- Kada je riječ o gubicima države zbog te nelegalne trgovine oni se procjenjuju na više stotina miliona maraka na godišnjem nivou, dok je "Ipsosovo" istraživanje pokazalo da po tom osnovu zemlja gubi 420 miliona KM. Vrlo je moguće da su ti brojevi daleko veći, a ne treba ni da govorimo koliko bi to značilo za budžete na svim nivoima vlasti u BiH - poručio je Grabovac.

Neprestana borba

Početkom aprila UIO je pokrenuo šestu kampanju "Stop švercu", koja je usmjerena na podizanje svijesti građana o štetnosti i posljedicama nelegalne trgovine duvana i duvanskih prerađevina, kao i na jačanje borbe protiv svih oblika nezakonitosti koje negativno utiču na državni budžet, privredu i građane. Borba protiv šverca, naglašavaju, traži zajedničko djelovanje nadležnih institucija, a pomoć mogu pružiti građani i mediji.

- Od izuzetnog značaja je da građani znaju prepoznati kada se radi o prodaji akciznih proizvoda na crnom tržištu. Kada je riječ o cigaretama, ti proizvodi moraju biti obilježeni akciznim markicama UIO, jer su jedino tako obilježeni ovi proizvodi legalno u prodaji u BiH. Cigarete koje se mogu kupiti na domaćem tržištu bez akciznih markica, ili su obilježene markicama drugih država, nelegalno se prodaju u BiH - poručuju iz UIO.

Brojne aktivnosti službenika UIO do sada su na terenu dale rezultate, s obzirom na to da je vrijednost oduzetog duvana i cigareta u stalnom porastu.

- Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina lani je iznosila oko 2,3 miliona, a godinu ranije 1, 7 milion KM. Takođe, oduzimali smo lani i mašine koje se koriste za proizvodnju cigareta - kazali su "Glasu" u UIO.

Podsjećaju da su prihodi od akciza izuzetno značajni u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza. U 2024. godini po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine prikupljen je 1,141 milion, dok su 2023. godine ti prihodi iznosili 969 miliona KM. Kada se podvuče crta, došlo je do rasta prihoda od akciza na duvan i cigarete za 18 odsto.

- Ova sredstva koriste se za finansiranje budžeta na svim nivoima vlasti, prije svega za plate u školstvu, zdravstvu, policiji, upravi. Pored toga od akciza se finansiraju i socijalna davanja i penzije - navode u UIO.

Svakako treba, naglašavaju, pomenuti i zdravstveni aspekt konzumiranja cigareta, koje se nelegalno prodaju, odnosno riječ je o proizvodima čije se porijeklo ne zna, kao ni šta je njihov sastav.

Šta dalje?

*UIO: šest kampanja protiv šverca, ali potrebna je šira saradnja

*Zakon o e-trgovini - preduslov za uređenje tržišta

 *Potreba za kadrovima i tehnologijom u borbi protiv digitalnog kriminala

Prijavi ilegalnu prodaju

UIO je uveo i otvorenu liniju 080 02 06 07 koju građani mogu pozvati i prijaviti ilegalnu prodaju cigareta, a nisu dužni ostavljati lične podatke, a sa druge strane službenici ove institucije i ne vide s kojeg ih broja građani zovu.

Pored otvorene linije, prijave se mogu uputiti i viberom, čiji je broj 065 355 155, gdje se mogu poslati informacija o nezakonitoj prodaji, fotografije i lokacija. Prijava je moguća i pisanim putem preko veb stranice UIO, gdje građani takođe nisu dužni ostavljati lične podatke.

"Ipsos": Šteta ogromna

Prema najnovijem istraživanju "Ipsosa" BiH svake godine gubi više od 420 miliona KM zbog ilegalne prodaje duvana, što je dovoljno za izgradnju pet savremenih bolnica, 100 kilometara autoputa ili sanaciju štete od prošlogodišnjih poplava.

"Ipsosovo" istraživanje, sprovedeno od novembra 2024. do januara 2025. godine, pokazalo je kompleksnu sliku ilegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda u BiH.