Švedska je najveće tržište u Evropi za ilegalno oružje koje dolazi s Balkana, tvrdi banjalučki specijalni tužilac Goran Glamočanin, koji kaže da je svjedočio nekolicini slučajeva u kojima je na stotine komada oružja trebalo biti prokrijumčareno u Švedsku.
Glamočanin tvrdi kako postoji dobro organizovana grupa koja Šveđanima prodaje oružje, a ponukani ratom bandi na ulicama pojedinih švedskih gradova, čitavu priču o putu oružja s Balkana objavile su i najtiražnije skandinavske novine Aftonbladet čiji su se novinari uputili upravo do Banjaluke.
U uredu tužioca zatekli su, tvrde, arsenal s kojim je moguće ubiti na stotine ljudi. Puške, eksploziv, stotine ručnih bombi i municija. Sve je zaplijenjeno, a bilo je na putu za Švedsku.
"Prema zasad dostupnim informacijama, švedsko tržište je najatraktivnije u Evropi. Zbog visoke potražnje", kazao je novinarima Glamočanin koji je pokrenuo postupak protiv 20 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oružja, a koji bi za svoja nedjela mogli dobiti i po deset godina zatvora. Suđenje bi im trebalo početi u martu.
Policija je u trag krijumčarima ušla 2014. godine kada su ih zaustavili na slovenskoj granici. Bio je to prvi veći slučaj krijumčarenja oružja u Švedsku, a akcija pod imenom "Rekyl" bila je rezultat policijske saradnje između Švedske, BiH i Slovenije. Ali, ta je akcija završila neuspješno - barem što se suđenja i optuženih tiče.
Posljednji slučaj zabilježen je nedavno, baš prije nego su se novinari Aftonbladeta uputili prema BiH, i to kada je na granici između Hrvatske i Slovenije pao 29-godišnji muškarac.
Policija je u njegovim torbama pronašla 36 ručnih bombi, tri automatske puške, sedam pištolja, stotine metaka, nagaznu minu te jednu vrstu projektila.
Ispostavilo se da osumnjičeni, koji dolazi iz jednog mjesta kraj Banjaluke, redovno putuje za Švedsku gdje živi i radi sa svojim rođacima u Geteborgu.
Ali, uprkos većoj količini oružja koju je policija pronašla u njegovim torbama, malo šta je ukazivalo na to da on ima ikakav uticaj u švedskom podzemlju, piše Aftonbladet čiji su se novinari zaputili u siromašni predio Banjaluke gdje, kako tvrde, žive uglavnom Romi.
Najstariji od njegove braće kazao je da je bio nasamaren i da nije znao što je u torbama.
"Obično putujemo u Švedsku zajedno", kazao je novinarima mlađi brat uhapšenog 29-godišnjaka i pojasnio kako često drugima nose torbe.
"Učiniš uslugu ljudima koji hoće nešto poslati rođacima i prijateljima u Švedskoj i nikad prije se nije radilo o ilegalnim predmetima", pojašnjava on.
Muškarac koji je primio pošiljku od 29-godišnjaka živi na različitim adresama u Geteborgu i Malmeu. Otprije je poznat policiji, dovode ga u vezu i s jednim ubistvom.
Niko u BiH ne želi govoriti o njemu jer kažu da je opasan.
"To je čovjek koji se bavi sa svačim pomalo i ne čudi me što je zaprimio oružje", kazao je švedskim novinarima jedan policijski izvor.
U međuvremenu rat bandi u Švedskoj u punom je jeku. Četvero ljudi ubijeno je samo u prvoj nedjelji ove godine.
Nakon što je proteklog vikenda u Malmeu 21-godišnjak upucan u glavu, dio švedske policije zatražio je da se i vojska uključi u rat protiv kriminalaca.
Naime, izvještaj švedske policije objavljen u decembru 2017. otkriva kako je protekle godine zabilježeno 306 incidenata u kojima je bila uključena pucnjava, te da je rezultat toga bio 41 smrtni slučaj.
Međutim, švedski premijer Stefan Löfven kazao je kako neće odmah krenuti s vojskom protiv kriminalaca, već kako će pooštriti zakone i istražiti druge mogućnosti prije nego krene s drastičnim mjerama.
"Uplitanje vojske mi nije prva opcija, ali spreman sam učiniti što god je potrebno da iskorijenimo organizovani kriminal. Najvažnije je poslati tim kriminalcima poruku da za njih u našem društvu nema mjesta", zaključio je Löfven.