To pišu švedski mediji, koji ističu da tamošnja vlada čini sve što je u njenoj moći da smanji protok ilegalnog naoružanja, tako što procesuira sve veći broj onih koji ga švercuju. 

Kako bi pokazali odlučnost u borbi protiv šverca naoružanja, Igman, dakle, posjećuje BiH i Srbiju, i to s namjerom da u ime švedske vlade još jednom razmotri sve opcije s kolegama u našoj i susjednoj državi. 

"Što manje naoružanja na švedskim ulicama je naš krajnji cilj. Najveći dio ilegalnog naoružanja dolazi sa Balkana, a riječ je o naoružanju zaostalom iz rata", izjavio je Igeman. 

On dodaje da je broj zaplijenjenog naoružanja, posebno ručnih granata, previsok za Švedsku. Skoro svake godine švedski carinici oduzmu oko 1.000 komada ilegalnog naoružanja, koje se pokuša unijeti u zemlju. 

"Cilj mog putovanja jeste da razmijenimo informacije o onima koje treba da uhapsimo i procesuiramo. To je možda i najvažniji faktor u borbi protiv krijumčarenja naoružanja", naveo je prvi policajac Švedske. 

Kada je riječ o posjeti Srbiji, onda se ministar nada da će tu potpisati sporazum, dok u BiH želi da vidi kako već postojeći sporazum može bolje da funkcioniše. Ono što je veliki problem svakako je što niko ne zna koliko zaista ima krijumčarenog naoružanja u Švedskoj. 

"Nećemo stati sve dok ne istrijebimo ilegalno naoružanje sa švedskih ulica", rekao je Igeman. 

To što će Igeman posjetiti BiH i Srbiju ne iznenađuje Aleksandra Radića, vojnog analitičara, koji podsjeća da je velika količina oružja na ovim prostorima "cirkulisala" tokom rata, što je uticalo i na to da do ovog naoružanja dođu i kriminalne strukture. 

"Bilo je slučajeva i da su pronašli ljude koji su pištolj rastavili i rasporedili u delovima u pečenom piletu. Pokazalo se u praksi i da funkcioniše rastavljen pištolj u ajvaru i slično", ističe Radić u izjavi za "Nezavisne". 

Prema njegovim riječima, ovdje se govori o kriminalnim aktivnostima, a kada pet kriminalaca ima pištolj, to je mnogo ozbiljnije nego kada 55 "običnih" građana to oružje ima kod kuće. 

"Rat na Balkanu omogućio je da mnogo naoružanja dospe u Evropi u pogrešne ruke. Naravno da onda policija i bezbednosne strukture Švedske traže pomoć. Zašto? Svaki trag koji omogućuje praćenje tih kanala može da im bude od koristi", pojašnjava Radić. 

S Igemanom bi trebalo da se sastane Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, s kojim juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a napominjemo da je na sastanku, koji je on održao s ambasadorom Švedske u BiH Fredrikom Šilerom, rečeno da BiH i Švedska imaju zajedničke bezbjednosne izazove. Suzbijanje šverca O većem broju oružja na švedskim ulicama svjedoči i povećan broj oružanih incidenata, pa je tako samo tokom 2014. godine u Švedskoj ubijeno 25 ljudi, a više od 100 ranjeno iz vatrenog oružja. Švedske vlasti već su preduzele određene mjere, a sljedeća je smanjenje protoka naoružanja iz balkanskih zemalja.