U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za prvo polugodište ove godine navedeno je da najveće smanjenje broja zaposlenih bilježi Ministarstvo odbrane, Granična policija, Obavještajno-bezbjednosna agencija, Centralna izborna komisija te Uprava za indirektno oporezivanje, ali i Agencija za istrage i zaštitu i Centar za uklanjanje mina.

 

Jedina institucija u BiH koja je krajem juna imala više zaposlenih u odnosu na projektovani broj za ovu godinu je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH. Odnosno, oni su imali na platnim listama 63 radnika više od predviđenog broja radnika za 2023. godinu.

 

Kada je riječ o troškovima za plate u izvještaju o izvršenju budžeta navedeno je da je ukupni raspon za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. iznosio 359,87 miliona maraka. Od toga iznosa na neto plate i naknade otišlo je 210,86 miliona KM.

 

- Na ime poreza na plate izdvojeno je 16,86 miliona, dok je za doprinose isplaćeno 132,14  miliona maraka. Kada se sve podvuče troškovi za bruto plate i naknade veći su za 74,6 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine - navedeno je u izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH.

 

Povećanje troškova za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. godine rezultat je povećanja osnovice sa 535 na 600 maraka, ali i regresa za godišnji odmor na 450 maraka.

 

Ekonomisti pojašnjavaju da institucije na nivou BiH napuštaju natprosječno kvalifikovani radnici koji svoje znanje značajnije mogu unovčiti na drugim radnim mjestima u privredi.

 

- Riječ je uglavnom o kadru iz IT sektora. Oni su stekli znanje i iskustvo i sada na neki način to značajnije mogu unovčiti u pojedinim dobrostojećim privatnim preduzećima. Vjerovatno se na isti potez odlučuju i vozači koji su zaposleni u institucijama BiH, odnosno oni odlaze u zapadnu Evropu gdje mogu značajnije da zarade od svoje profesije. Institucije ne napuštaju oni koji su tek zaposleni ili oni koji stiču još radno iskustvo  - kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Marko Đogo.

 

Naglasio je da novi ili značajniji rast plata na nivou institucija BiH nikako ne bi bio dobar.

 

- Javni sektor na nivou BiH, ali i entiteta, je značajan teret privredi. Suštinska reforma koja nama treba je da promijenimo paritet i to u smislu da u budućnosti raste privatni sektor, a da javni bude gdje i jeste u apsolutnom iznosu, odnosno u relativnom da počne da pada. Novi rast plata u javnom sektoru nikako ne bi bio zdrav za privredu u našoj zemlji i čitav društveni ambijent. Nikako nije dobro razvijati ono što će samo više trošiti - zaključio je Đogo.

 

Donacije

 

U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za prvo polugodište navedeno je da su strane vlade i organizacije doznačile 4,89 miliona KM pojedinim institucijama na nivou zemlje. Kao  i prethodnih godina, najviše pomoći stiglo je ministarstvima i pravosudnim institucijama.

 

Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH donirano je 1,68 miliona maraka za projekat unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH, dok je Tužilaštvu i Sudu donirano 473.354 KM od Evropske komisije za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina.