U Republici Srpskoj učestalost obolijevanja od karcinoma kod muškaraca je 223 oboljela na 100.000 stanovnika, a kod žena 182 na 100.000. 

Stopa smrtnosti od malignih bolesti kod muškaraca je 126 na 100.000 stanovnika, a kod žena 71 na 100.000, navode za Srnu iz Ministarstva zdravlja Srpske. 

U 2015. godini bilo je 36.734 bolnički liječenih slučajeva oboljelih od malignih bolesti. 

Najučestalije su maligne bolesti dušnika, bronhija i pluća /3.960/, maligne neoplazme debelog i zadnjeg crijeva /3.225/ i dojke /3.060/. 

Zbog tumora mokraćne bešike u 2015. godini hospitalizovan je 1.181 pacijent, a zbog tumora prostate 1.164 pacijenta. 

Godišnje se registruje 6.000 novooboljelih od malignih bolesti, a kod više od 3.000 umrlih osnovni uzrok smrti je maligna bolest, navode u resornom ministarstvu Srpske povodom sutrašnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv karcinoma. 

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, svaki deseti bolnički liječeni pacijent hospitalizovan je od malignih bolesti. 

Nacionalni koordinator za maligna oboljenja doktor Zdenka Gojković napominje za Srnu da se, prema podacima iz registra za te bolesti, u Srpskoj bilježi stalni porast broja novooboljelih od karcinoma. 

Ona to ilustruje podacima prema kojima je ukupan broj novoboljelih od malignih bolesti 2005. godine bio 4.136, 2008. godine - 4.720, 2012. godine - 5.478, a 2013. godine 5.714. 

"Mortalitet je u porastu, pa je u 2012. godini od karcinoma umrlo 2.927 osoba, a u 2013. godini 3.087 osoba /1.851 muškarac i 1.236 žena/", precizira Gojkovićeva. 

Ona naglašava da od karcinoma obolijevaju i djeca u najmlađem uzrastu, te da je uočljiv trend rasta obolijevanja kod mlađe životne dobi. "Za karcinom testisa je tipično da se javlja kod mladih muškaraca", navodi ona. 

Muškarce u Srpskoj najčešće pogađaju karcinomi dušnika, bronhija i pluća /19,4 odsto/, debelog crijeva, prostate, mokraćne bešike i želuca. 

Kod žena su najučestaliji karcinom dojke /8,26 odsto/, debelog crijeva, grlića materice, dušnika, bronhija i pluća, te tijela materice. 

"U svijetu je za tri karcinoma priznat `skrining` kao način za rano otkrivanje. 

To je skrining mamografija za otkrivanje karcinoma dojki, PAPA test /u razvijenim zemljama HPV testiranje/ za rano otkrivanje karcinoma grlića materice i test na okultno krvarenje za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva", navodi Gojkovićeva. 

Ona naglašava da je karcinom grlića materice moguće čak i spriječiti, ukoliko se rano otkriju promjene i uradi odgovarajući tretman. 

"U razvijenim zemljama, gdje postoje `skrinin`g programi za karcinom grlića materice, učestalost se značajno smanjila, a samim tim i smrtnost. U tom smislu, u Finskoj je nakon uvođenja skrininga karcinom grlića materice sa 2. pao na 18. mjesto", napominje Gojkovićeva. 

Udruženje žena oboljelih od karcinoma dojki "Iskra" izborilo se da žene imaju besplatno prsne proteze, implante i grudnjake, kao i da učestvuju u brojnim kampanjama, zagovaraju i traže uvođenje inovatinih lijekova i slično. 

Gojkovićva napominje da je zračenje dokazan faktor za nastanak karcinoma, a kao faktori rizika navodi pušenje, stil života, način ishrane, gojaznost, fizičku neaktivnost i stres, kao i određene morfološke promjene u tkivima... 

Slogan Svjetskog dana borbe protiv raka u periodu od 2016. do 2018. godine je "Mi možemo. Ja mogu". 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj novootkrivenih slučajeva malignih bolesti u svijetu u 2012. godini iznosio je 14 miliona, a broj smrtnih slučajeva povezanih sa malignim bolestima iste godine - 8,2 miliona.