Ali sve više ljudi, iz različitih životnih okolnosti, postavlja isto pitanje: da li ovako želim da živim?

Umjesto stana u centru, sve češće se bira kuća pod brdom. Umjesto gradske gužve – prostor, tišina i povezanost sa stvarnim životom.

Povratak na selo više nije znak bijega, već sve češće – izbor.

Život bez pritiska i užurbanosti

Mnogi se umaraju od svakodnevnog tempa u kojem vrijeme curi između semafora, mejlova, obaveza i pretrpanih kalendara. Selo nudi nešto što je u gradovima postalo rijetkost – prostor da dišemo, radimo svojim ritmom i da se umirimo. Bez trke za parkingom, bez gradske buke i osjećaja da stalno kasnimo.

Rad na daljinu promijenio je pravila igre
Mogućnost rada „iz bilo kog mjesta“ danas više nije luksuz, već realnost za sve veći broj ljudi. Kada posao više nije vezan za kancelariju, mnogi biraju da rade s mjesta gdje se iz prozora ne vidi susjedni zid, već planina, šuma ili livada. Tehnologija je omogućila ono što je nekada bila samo romantična ideja: živjeti van grada, a biti potpuno povezan.

Manje troškova – više smisla

Troškovi života u gradu rastu iz godine u godinu. Na selu, život je često skromniji, ali i sadržajniji. Ljudi ponovo otkrivaju vrijednost vlastitog rada, jednostavne hrane, komšijske razmjene i lične slobode. Sve više domaćinstava postaje djelimično ili potpuno samoodrživo – ne iz nužde, već iz želje da žive drugačije.

Povratak sebi

Osim ekonomske i praktične strane, odlazak na selo za mnoge je i unutrašnja promjena. Potreba da se bude bliže prirodi, da se uspori, da se dani ne mjere e-mailovima nego vremenskim prilikama, biljkama u dvorištu i ritmom koji tijelu i umu više prija. Mnogi kažu da tek van grada prvi put u životu zaista žive, prenose Vijesti.

Nije riječ o trendu, već o sve snažnijem osjećaju da ono što je važno – ne traži buku. U vremenu stalne dostupnosti, pretrpanih mreža i užurbanih rasporeda, selo nudi nešto jednostavno, ali dragocjeno: tišinu, prostor, ritam, smisao.