Takođe, nadležni procjenjuju da BiH prijeti dodatni priliv migranata.

 

Podsjetimo, mjere koje se preduzimaju prema strancima zbog otkrivanja ilegalnog boravka uključuju: otkaz bezviznog boravka, otkaz stalnog boravka, otkaz bezviznog ili privremenog boravka s protjerivanjem, rješenja o protjerivanju, stavljanje stranaca pod nadzor i prisilno udaljenje stranaca iz BiH.

 

U 2021. godini strancima su ukupno izrečene 2.472 mjere, što je za 29,42 odsto više nego 2020. godine, kada je bilo izrečeno 1.910 mjera.

 

"Najviše izrečenih mjera karakterišu rješenja o otkazu stalnog boravka, kojih je u 2021. bilo 62, što je čak 342,86 odsto više nego godinu ranije, kada je ovih lica bilo 14. Kada su u pitanju rješenja o otkazu bezviznog ili privremenog boravka, ova mjera izrečena je za 444 osobe. Pored toga, za još 23 lica je izrečeno rješenje o otkazu bezviznog ili privremenog boravka s protjerivanjem, a zanimljivo je da u 2020. godini nije izdata nijedna mjera po ovom osnovu", stoji u izvještaju.

 

Najveći  broj  rješenja  o  otkazu  boravka  je  izdato  državljanima  Turske,  Srbije  i Hrvatske, što predstavlja 73,3 odsto od ukupnog broja otkaza boravka.

 

"Najčešći razlog za donošenje rješenja o otkazu bezviznog ili privremenog boravka je zato što su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih su odobreni i zbog obavljanja djelatnosti za koje je potrebna radna dozvola, a istu stranac ne posjeduje", piše u ovom izvještaju, u kome se kao čest razlog za otkaz privremenog boravka navodi i to što su pojedini stranci stekli državljanstvo BiH nakon boravka u državi dužeg od godinu dana.

 

U dokumentu se, između ostalog, navodi da je u odnosu na 2020. godinu uočeno povećanje dužine boravka, smještaja pod nadzor stranih državljana u Imigracioni centar i protjerivanja, što se dovodi u vezu s povećanim brojem ilegalnih migranata koji su s područja Srbije, kao i s područja Crne Gore ilegalno dolazili u BiH.

 

"U narednom  periodu  realno je očekivati  veći  broj  ilegalnih  migranata  iz zemalja  visokog migracionog  rizika,  koji  kontinuirano  u  grupama nastoje  koristiti teritoriju  BiH,  prema  njihovim  izjavama,  kao  tranzitno  područje  na  putu  prema zemljama EU", predviđaju nadležni, koji tvrde da je povećan priliv ilegalnih migranata posljedica mjera koje EU preduzima na svojim vanjskim granicama i aktivnosti koje su preduzimale bh. institucije.

 

"U ovom izvještajnom periodu zabilježene su pojave migracionih kretanja koja su usmjerena preko teritorija Rumunije, Bugarske, Mađarske i otvaranje nove rute preko Bjelorusije", piše u izvještaju.

 

Kada je u pitanju stavljanje stranaca pod nadzor, u 2021. godini ukupno je 612 stranaca stavljeno pod nadzor u Imigracioni centar, što je povećanje od 18,83 odsto u odnosu na 2020. godinu.

 

"Najveći broj ilegalnih migranata bili su državljani Turske, Pakistana, Avgasnistana, Srbije i Bangladeša. Takođe, u 2021. godini 299 osoba smješteno je na blažu mjeru nadzora", podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.

 

Mjera koju preduzima Služba je i prisilno udaljenje iz BiH, kojom se strancu nalaže napuštanje države ukoliko on dobrovoljno ne želi ispuniti taj nalog.

 

"Tokom 2020. godine doneseno je 1.209 rješenja o protjerivanju, dok je u 2021. godini to iznosilo 1.353, što predstavlja povećanje od 11,91 odsto", stoji u izvještaju, u kojem se navodi i da je prisilno udaljenje izvršeno samo u jednom slučaju.

 

Osim toga, od 2012. do 2021. godine po dobrovoljnom osnovu 1.283 strana državljanina napustila su BiH, dok je u istom periodu azil u BiH zatražilo 3.467 osoba (u 2021. godini zahtjev za azil podnijelo 167 stranaca).