Prema podacima Centralne banke, u proteklom mjesecu ukupna kreditna zaduženost građana povećana je za skoro 80 miliona KM, a većinu novih kredita čine nenamjenski potrošački krediti koji služe za podmirivanje troškova života. Tako ukupna kreditna zaduženost u zemlji sada premašuje 12,5 milijardi KM.

Dolaskom zime i hladnijih temperatura, troškovi za grijanje dodatno opterećuju kućne budžete. Primjera radi, grijanje za dvoiposoban stan može koštati i do 220 KM mjesečno, što predstavlja velik udar na prosječan kućni budžet. “Grijanje je najveći trošak među režijama. Ovo je prvi trošak koji pokrijem, a tek onda mogu planirati sredstva za hranu,” kaže jedan građanin, dok drugi ističe da najviše izdvaja za hranu i lijekove, iako se cijene grijanja ne mogu izbjeći.

Sve skuplji život i rastući troškovi

Dok prosječna plata u FBiH iznosi 1.387 KM, a u Republici Srpskoj 1.416 KM, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu premašuje 3.000 KM, s najvećim izdatcima za hranu, obrazovanje i stanovanje. Pored visokih cijena hrane, građani BiH suočeni su s najavama poskupljenja električne energije, što će dodatno opteretiti kućne budžete. “Cijene su stalno rasle, ali kada dođe do pada cijena nafte ili drugih faktora, nema namjere da se cijene prilagode prema dolje,” upozorava Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

Kredit kao nužan izlaz iz teške situacije

Prema riječima ekonomista, mnogi građani su primorani da se zadužuju kako bi pokrili osnovne troškove poput hrane, odjeće, školovanja djece i osnovnih kućnih potreba. Visoke kamatne stope dodatno opterećuju zadužene građane jer ukupni iznos kredita često postaje značajno veći zbog kamate. „Nažalost, sve više ljudi poseže za kreditima iz nužde, jer drugi izlaz nemaju,“ napominje ekonomistica Čaušević-Sućeska.

Stručnjaci pozivaju na oprez pri uzimanju kredita, posebno kod nenamjenskih potrošačkih kredita, te ističu važnost finansijske pismenosti kao ključnog faktora u izbjegavanju dugoročnih problema. “Građani se zadužuju iz nužde, ali moraju biti svjesni tankih granica između korištenja kredita kao rješenja i ulaska u dužničko ropstvo,” dodaje Čaušević-Sućeska.