Bijeljina
22.11.2021.
13:41
Sve skuplji stanovi u Bijeljini (FOTO)
Izvor: InfoBijeljina
2
Podijeli
Bijeljina je, posle Banjaluke, grad u kojem se građevinska ekspanzija, uprkos pandemiji virusa korona, nastavlja. Kvadrat stambenog prostora, u prvoj gradskoj zoni prodaje se po cijeni od 1.800 do 2.200 maraka, a u starim zgradama od 1.500 do 1.700 KM.
Uprkos poskupljenju, potražnja je i dalje velika, a građani se dovijaju na razne načine kako bi stekli vlastiti krov nad glavom. Iako je poskupljenje stambenih kvadrata trend u okruženju, u Novom Sadu, Beogradu, čak i Hrvatskoj i u Crnoj Gori, smatraju da je cijena previsoka.
“Kredit na dvije decenije jedini je način da se kupi stan. To nažalost mogu samo bračni parovi, u kojem je oboje supružnika zaposleno. Iako je mjesečna rata pola plate, opet se bolje isplati nego plaćati kiriju. Mnogi moji vršnjaci rade kod privatnika, za simbolične plate, a nemaju ni imovinu koju mogu da prodaju, pa su prisiljeni da žive kod roditelja. Pitanje je i kada će moći riješiti stambeno pitanje“, kaže za InfoBijeljina Danijela Petrović.
U Bijeljini se nove zgrade grade na svakoj slobodnoj atraktivnoj parceli u prvoj gradskoj zoni. Broj izgrađenih stanova nije uticao na smanjenje cijena, što bi se moglo očekivati prema tržišnim zakonima. Naprotiv, cijene su veće, ali povećana je i prodaja stanova.
Građevinci kažu da je poskupljenje stambenih kvadrata očekivano, s obzirom na povećanje cijena građevinskog materijala i nedostatak radne snage.
Dragana Gajić iz jedne od uspješnijih bijeljinskih građevinskih firmi kaže za InfoBijeljina da ovo preduzeće nema problema sa prodajom stanova.
„Imamo urednu dokumentaciju, svi naši stanovi se mogu odmah posle kupovine uknjižiti, a kupcima nudimo i određene pogodnosti“, ističe Gajićeva.
Iako je u Bijeljini u poslijeratnom periodu izgrađeno na hiljade novih stanova, gradnja je i dalje intenzivna, a potražnja velika. Kupaca uvijek ima.
Vlasnik jedne od bijeljinskih agencije za nekretnine Vladimir Radovanović kaže za naš portal da se najviše traže stanovi manje kvadrature, do 40 kvadrata.
“Poslednjih godina bilježimo i manju potražnju za stanovima u zgradama koje nemaju lift, ili toplotnu pumpu, budući da se mnogi novoizgrađeni objekti nemaju riješeno grijanje“, ističe Radovanović.
Primjetno je i da se sve više građana opredjeljuje za kupovinu kuća. Domaćinstvo sa stambenim i pomoćnim objektima u nekom od semberskih sela može se kupiti za pedesetak hiljada maraka i više, dok su cijene kuća u gradu dvostruko skuplje.