Agencija za borbu protiv korupcije BiH navela je da su u prvom polugodištu primili 73 prijave putem pošte, elektronske prijave, telefona i lično, što je za pet više nego u istom periodu lani.

Najviše podnesaka, kojima je ujedno obuhvaćen i najveći broj prijavljenih osoba, primljeno je iz institucija BiH, RS i FBiH, javnih preduzeća i lokalnih zajednica. Sa tih adresa stigla je 41 prijava, a zbog sumnje da su umiješani u korupciju prijavljeno je 67 osoba. Institucije vlasti, po broju prijava, prate pravosuđe, banke, policijske agencije i zdravstvene ustanove.

Analiza prijava je pokazala da ih se najviše odnosilo na zloupotrebu položaja, sukob interesa, utaju poreza, primanje mita i nesavjestan rad u službi. Sumorniji dio analize govori da na kraju većina prijava bude odbačena.

- Primljeno je 27 odgovora i izjašnjenja od nadležnih institucija u vezi sa proslijeđenim prijavama sa indicijama koruptivnog ponašanja. U jednom predmetu prijava je bila osnovana, a u 20 slučajeva prijave su bile neosnovane. U šest slučajeva donesena je naredba o nesprovođenju istrage - istakli su u Agenciji za borbu protiv korupcije i dodali da se ti odgovori odnose na predmete koji su proslijeđeni tužilaštvima i institucijama za period 2016/17. godina.

Član parlamentarne Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za borbu protiv korupcije Mirsad Isaković kaže da ta institucija dobro radi uprkos mnogim problemima počevši od loših materijalno-tehničkih uslova za rad do neuslovnog objekta u koji je smještena.

- Problem Agencije za borbu protiv korupcije je što ona može da djeluje samo preventivno, a ne i represivno. Sve više ljudi prijavljuje korupciju, ali oni treba da budu zaštićeni. Veliki broj njih se predomisli kada treba da daju izjavu u pravosudnim institucijama i time potvrde svoja saznanja. Moguće je da neko na njih izvrši pritisak ili se plaše za svoju sudbinu. Zaštita onih koji prijave korupciju je veoma bitna, a kod nas toga nema ili je tek u povoju - rekao je Isaković.

U polugodišnjem izvještaju o radu analizirane su i aktivnosti u vezi sa obavezama Agencije za borbu protiv korupcije koje proizlaze iz Strategije za borbu protiv korupcije od 2015. do 2019. godine i akcionog plana za njeno sprovođenje te ostvareni rezultati. Naglasili su i da u ovoj godini nije bilo novog zapošljavanja, ali je pokrenuta procedura za prijem novih radnika među kojima je i viši stručni saradnik za postupanje na osnovu prijava o koruptivnom ponašanju koji im je prijeko potreban.

Osvrnuli su se i na probleme u vezi sa zakonom koji definiše njihov rad. Još prije nekoliko mjeseci u Parlamentu BiH je inicirana izmjena zakona, jer su na svjetlost dana izašle manjkavosti u praksi. Ključni cilj izmjene zakona je da Agencija za borbu protiv korupcije ima mehanizme da primora institucije da sarađuju sa njima, ali i da znaju šta da radi sa prijavama za korupciju koje stižu na njenu adresu. U važećem zakonu je navedeno da agencija postupa na osnovu prijava sa indicijama koruptivnog ponašanja, ali nigdje nije definisano na koji način i šta konkretno treba da preduzme kada dobije prijave. Agencija nema ni način da dobije povratne informacije o tome šta je urađeno na osnovu prijava proslijeđenih nadležnim institucijama, a članovi komisija smatraju da je to još jedan od dokaza zbog kojih treba ubrzati i usvojiti izmjene zakona.

Najčešće indicije krivičnog djela, prekršaja ili nepravilnosti u radu

* Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja

* Primanje dara ili drugih oblika koristi

* Sukob interesa

* Nezakonito poslovanje

* Sklapanje štetnog ugovora

* Nesavjesno privredno poslovanje

* Nelegalna izgradnja

* Ovjeravanje neistinitog sadržaja

* Protivzakonito posredovanje

* Utaja poreza

* Lažno predstavljanje

* Falsifikovanje isprava

* Neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem