U poslednjih nekoliko godina znatno je poraslo interesovanje za veganskom ishranom, najviše zbog zabrinutosti za zdravlje, životinje i životnu okolinu.

Vegani zbog toga ne jedu meso, ribu ili bilo šta dobijeno od životinja - na primjer, jaja ili mliječne proizvode.

Ali koliko je teško tako funkcionisati i da li to donosi zdraviji život?

U posljednjoj epizodi britanske serije "Vjerujte mi, ja sam doktor" (Trust Me I'm A Doctor), doktor Žil Jeo je odlučio da mjesec dana bude vegan i vidi kako će to uticati na njega.

Kako je otkrio, jedna od nezgodnih stvari je zabrana konzumiranja mnogih proizvoda koji zvuče kao da nemaju nikakve veze sa životinjama.

Jaja, sir i meso su zabranjeni iz očiglednih razloga, ali i majonez, pojedine paste i vino - u neka alkoholna pića se tokom proizvodnje ubacuju riblje kosti ili proteini životinja.

Takođe, jedan od glavnih izazova je i da konzumirate sve ključne vitamine i sastojke, neophodne za zdrav život.

Na primjer, zbog veganske dijete može postojati rizik od nedostatka vitamina D, potrebnog za zdrave kosti.

Vegani ne piju mlijeko, pa u zamjenu moraju da koriste neke vrste sojinog mlijeka, mlijeka od pirinča, organskog soka od narandže i pahuljica za doručak.

Ipak, vjerovatno bi trebalo da koriste i suplemente, da bi u tijelo unijeli dovoljno vitamina D.

Osim toga, problem je i čest nedostatak joda, naročito kod djevojaka.

Kravlje mlijeko je glavni izvor joda, a sve alternative nisu dovoljno dobre po tim pitanju. Jod se može dobiti i iz algi, ali su i tu vjerovatno neophodni suplementi.

Još jedna velika briga je vitamin B12.

Nećete ga pronaći u sjemenju, lješnicima ili povrću, tako da vegani i vegetarijanci moraju da koriste pahuljice za doručak i nutritivne kvasce.

Da li će vas veganstvo učiniti zdravijim?
Poslednja istraživanja, u kojima su korišćeni rezultati 10 prethodnih studija - a u kojima su naučnici poredili zdravlje vegatarijanaca, vegana i onih koji jedu meso - kaže da hoće.

Naučnici su došli do zaključka da kod vegana i vegetarijanaca postoji značajno niži stepen oboljenja srca i mogućnosti dobijanja raka, iako nema razlike u ukupnoj smrtnosti.

Drugim riječima, biti vegetarijanac ili vegan se uglavnom povezuje sa zdravim životom, ali to ne znači i živjeti duže.

Istraživanja u kojima bi bilo naučno potvrđeno da vegani duže žive bi bilo veoma teško uraditi.

Bila bi potrebna velika grupa ljudi koje biste po slučajnom uzorku podijelili na one koji će biti vegani i one koji će jesti meso, pa godinama kasnije vidjeti rezultate.

Umjesto toga, naučnici su samo poredili vegane sa onima koji jedu meso i tražili razlike.

Kako vegani nešto veću pažnju obraćaju na zdrav život, moguće je i da zdravstvene razlike nemaju nikakve veze sa samom dijetom.

Kako je prošao doktor Jeo?
Nakon mjesec dana veganstva izgubio je četiri kilograma, a holesterol mu je pao za 12 procenata.

A da li će nastaviti?

"Bio sam prijatno iznenađen", kaže.

"Iako ne planiram da potpuno pređem u veganstvo, od sada ću imati najmanje nekoliko takvih dana mjesečno".

"Moram da priznam da sam se plašio da mjesec dana budem vegan, ali kada sam naučio par recepata bio sam dobro i zapravo sam uživao".

"Za mene, ključ nije bio u tome da kuvam veganske verzije jela koja bih inače jeo sa mesom, već da koristim recepte koji su napravljeni samo za vegane".

"Ono što mi je najviše nedostajalo su jaja, a očekivao sam da mi meso mnogo više nedostaje".