Savjet ministara BiH je, uz saglasnost Međunarodne komisije za nestale, kao drugog suosnivača Instituta za nestale BiH, 2016. godine formirao Privremeni upravni odbor, što, prema mnogim mišljenjima, pa i revizije, predstavlja rizik u pogledu odluka, a situaciju dodatno komplikuje to da su mandati istekli i Nadzornom odboru još 2010.

 

Upravni odbor, prema propisima, upravlja Institutom, ima šest članova koji se biraju na mandat od četiri godine i ne mogu ponovo biti izabrani, a za predstavnike Srpske je sporno što je aktuelni saziv, koji djeluje kao privremeni, sproveo krajem jula konkurs za izbor Kolegijuma, nakon kojeg su izabrani Nikola Perišić i Marko Jurišić, koji su tako nastavili mandat direktora, dok je Mujo Hadžiomerović zamijenio Amora Mašovića.

 

Iz udruženja koje okupljaju porodice iz Srpske naglašavaju da je trebalo da prvo bude izabran novi Upravni odbor, pa da se onda ide sa imenovanjem članova Kolegijuma. Na njihove apele je reagovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Za “Glas” je potvrdio da je, uz to što je upućen zahtjev za inspekcijski nadzor sprovedenih procedura, u toku i priprema određene informacije o stanju u Institutu, koja će biti upućena u Savjet ministara.

 

- Mi prosljeđujemo informacije. Nismo bili upućeni u izbor Kolegijuma, imamo jednog člana u Upravnom odboru koji je iz reda bošnjačkog naroda. Čekamo rezultate inspekcijskog nadzora. Pokušaćemo sa informacijom da odemo prema Savjetu ministara u vezi sa Upravnim odborom, da uključimo u sve to i ICMP, pa ćemo vidjeti šta će biti - rekao je Lučić.

 

Prvi čovjek Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić kaže da gotovo punih šest godina traju opstrukcije jer se ne pokreće izbor članova Upravnog odbora, te pita kako se uredno, po isteku mandata, bira Savjetodavni odbor, koji isto tako imenuje Upravni odbor. Potvrdio je da tokom ove sedmice očekuje odgovor iz republičkih institucija na poziv za sastanak koji su zatražili kako bi utvrdili zajedničku platformu i pokušali da dovedu u red Institut.

 

- Nećemo stati dok ne istjeramo sve na čistac. Ili će se raditi ili neće ni ovako. Potrebna je rekonstrukcija ili rasformiranje Instituta. Mora se nešto raditi, osim opstruisanja. Od toga nećemo odustati. Ne znam dokle ćemo stići, ali moramo jasno stati u kraj neradu. Ništa nije legalno u toj instituciji, ako se gledaju propisi. Razmišljao sam i o protestima, ali ne mogu dovoditi majke i očeve koji imaju 70, 80 godina. Drugi se moraju dozvati pameti - istakao je Lazić, koji stalno ističe da Srpska traži još 1.652 borca i civila.

 

Predsjednik Privremenog upravnog odbora Instituta Petar Šikman, s druge strane, tvrdi da su sproveli konkurs po pravilima i da tu nema nikakvog osnova za inspekcijski nadzor, dodavši da mu je obraz čist.

 

Govoreći o statusu odbora, za “Glas” kaže da to nije njihova nadležnost i da o tome treba da se dogovaraju oni čija jeste. Predstavnici iz Srpske ukazuju i da je sadašnjim “omjerom snaga prekršen i Statut Instituta, jer prema tim odredbama predsjedavajući Upravnog, Nadzornog odbora i predsjedavajući Kolegijuma direktora ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Mandat ovog saziva Kolegijuma, na mjestu predsjedavajućeg, otvorio je Perišić, koji je za “Glas Srpske” poručio da sva otvorena pitanja, a u vezi sa procedurama, treba da rješavaju oni čija je to i nadležnost.

 

Nadzor

 

Istekli mandati nisu jedino sporni u Nadzornom odboru, koji broji, prema pravilima, tri člana sa četvorogodišnjim mandatom, te ne mogu ponovo da budu imenovani na te pozicije. Odluke donosi konsenzusom, ali trenutno su u njemu samo dva člana kojima je mandat istekao 2010.  godine, a član iz reda srpskog naroda je nedavno preminuo, tako da ne mogu da rade u punom kapacitetu.