Otkrio kako profitirati na selu: Nedeljko Maksimović (70) iz Zvornika dnevno proda 2.000 jaja (FOTO)
U zvorničkom selu Tršić, 70-godišnji Nedeljko Maksimović vodi uspješno poljoprivredno gazdinstvo već 25 godina – sa 25 bikova, 150 svinja i 2.500 koka nosilja. Dnevno proizvede oko 2.000 jaja, koja bez problema plasira na tržište, a njegova tajna opstanka je – raznolikost proizvodnje i dobra organizacija.
Svaštarenje je recept za opstanak u poljoprivredi i put ka sigurnom profitu. Ovim se već 2 i po decenije rukovodi Nedeljko Maksimoviću iz Tršića kod Zvornika koji tovi bikove i svinje i proizvodi jaja. Opstaje zahvaljujući dobroj organizaciji i osiguranom plasmanu.
Iako je zagazio u sedmu deceniju i dalje je alfa i omega uspješnog poljoprivrednog gazdinstva, na kojem udruženim snagama, privređuje sa sinom, suprugom i majkom. 1999. godine nakon raspada firme u kojoj je radio kao grafičar odlučio je da se posveti stočarstvu. Počeo je sa nekoliko bikova, krava, svinja, manjim brojem koka nosilja i postepeno širio proizvodnju.
- Bikova imamo oko 25, imam četiri krave muzare, teladi imam za odgoj za bikove, svinja do 10 krmača držim, tovljenika bude 150 komada kako kad, koka nosilja oko 2.500, a počeo sam nekom cifrom vrlo malom – priča Nedeljko za portal InfoBijeljina.
Većina domaćinstava u zvorničkom kraju svaštari. Zbog uvoza, nesigurne cijene i plasmana luksuz je, kažu, da izaberu jednu granu poljoprivrede.
- Ako napraviš gubitke npr. na bikovima zbog loše cijene nešto će drugo pokrit – svinje ili jaja. Da bi se isplatilo mora se stočna hrana proizvoditi, jedino soju, suncokret premikse kupujem, a kukuruz sijem na 25 ha kukuruza. Obradi se velika površina zemlje, svega se prikupi da bi čovjek mogao da živi. Najveću dobit donose mi koke nosilje jer nemam problema sa plasmanom jaja, a i cijena je zadovoljavajuća. Oko 2.000 jaja dnevno plasiramo u markete i kvantašku pijacu. Oko 20 pfeniga je veleprodajna cijena – objašnjava Nedeljko.
Cijena bikova je, kaže, od 6.30 do 6,50 KM, svinja od 4 do 4,5 KM u klasi, a cijena prasadi varira u zavisnosti od potražnje. Ne planira da proširuje proizvodnju, jer su iz godine u godinu veća ulaganja, a slabije tržište zbog velike konkurencije iz uvoza.
Ne koristi republičke podsticaje, ali dobro mu dođu podsticaji iz gradskog budžeta u kojem je za ovu godinu planirano pola miliona maraka. 40 odsto sredstva biće usmjereno za tov svinja i junadi, a ostatak za voćarstvo i plasteničku proizvodnju.