To je "Nezavisnim" potvrđeno iz UNICEF-a, iz kojeg ističu da su mališani koji žive u siromaštvu od ostalih znatno više uskraćeni u dimenzijama kao što su ishrana, odjeća, stambeni uslovi i slično.

Kada je riječ o ishrani, a što se najviše odnosi na nepravilnu ishranu, problematika je prisutna kod čak 65,6 odsto mališana ispod pet godina, i to samo po sebi pokazuje koliko su jake kandže neimaštine u BiH.

Pritom, dobar dio djece ispod pet godina, odnosno njih 28,7 odsto, susreće se s problemima koji se odnose na stambene uslove.

Najalarmantnija je situacija kada je riječ o mališanima koji nisu u vrtićima, jer, prema informacijama kojima raspolaže UNICEF, čak 87 odsto djece starosti tri i četiri godine nije upisano u predškolsku ustanovu.

Frapantan je, istovremeno, i podatak da je skoro svako drugo dijete uzrasta do četiri godine izloženo nasilnoj disciplini u svom domaćinstvu.

Iz UNICEF-a upozoravaju da istraživanja potvrđuju da su djeca najranjivija kategorija društva, te opominju da siromaštvo šteti mališanima ne samo u vrijeme kada ga doživljavaju, već često ima i dugoročne posljedice.

Da se ekonomska situacija u kojoj se danas nalazi porodica direktno odražava na kvalitet ostvarivanja prava mališana, upozorava i Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS.

Napominje da su, u kategoriji djece, najugroženiji oni najmlađi, koji su potpuno zavisni od odraslih i čiji razvoj i odrastanje zavise od toga koliko smo im pružili.

Pri tome misli na to da li smo prepoznali osnovne potrebe mališana i da li smo na njih uopšte reagovali, počevši od ishrane beba, zdravstvene zaštite, problema djece sa smetnjama u razvoju i slično.

"Kada su djeca u pitanju, siromaštvo je i više od imovnog stanja. Siromašno je dijete koje nije upisano u školu bez obzira na razloge koji su do toga doveli, dijete koje napusti školovanje, koje trpi nasilje bilo koje vrste, a trpi ga i zbog svog siromaštva, ono koje radi još u osnovnoj školi i ono koje s ispruženom rukom na ulici traži milostinju", kaže Grahovčeva.

I ona upozorava da sve te situacije dugoročno ostavljaju posljedice po mališane, jer im u najranijem uzrastu nije omogućen pristup i ostvarivanje onih potreba koje su ključne za njihov pravilan rast i razvoj.

Isto tako, iz nevladine organizacije "Naša djeca" Sarajevo napominju da su mališani iz siromašnih porodica višestruko ugroženi.

Zbog neadekvatne ishrane, kako pojašnjavaju, ugrožen je njihov fizički rast i razvoj, a češće i obolijevaju, što dodatno zahtijeva izdvajanja roditelja za zdravstvenu brigu o djeci.

"Siromaštvo u porodicama utiče na rano napuštanje školovanja, naročito u manjim sredinama u kojim nema srednjih škola, a roditelji nisu u mogućnosti da finansiraju putovanje u gradove", upozorava Berina Ceribašić, izvršni direktor NVO "Naša djeca".

Ceribašićeva, koja je i koordinator Mreže "Snažniji glas za djecu", ističe da su siromašna djeca izložena podrugivanju, izbjegavanju druženja, zadirkivanju i pogrdnim komentarima. A, poznato je da psihičko nasilje ima posljedice na formiranje ličnosti i odrastanje djece.

Kada se podvuče crta, zaključujemo da svi moramo uvidjeti šta je djetetu najneophodnije i maksimalno se potruditi da te potrebe ispoštujemo.

FAKTI

• Siromašno je dijete koje radi još u osnovnoj školi i ono koje s ispruženom rukom na ulici traži milostinju, kažu stručnjaci.
  
• Nepravilna ishrana prisutna kod čak 65,6 odsto mališana ispod pet godina.
  
• Blizu 29 odsto djece ispod pet godina susreće se s problemima koji se odnose na stambene uslove.
  
• Čak 87 odsto djece, starosti tri i četiri godine, nije upisano u predškolsku ustanovu.
  
• Skoro svako drugo dijete uzrasta do četiri godine izloženo nasilnoj disciplini u svom domaćinstvu.