Istraživanje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 7.644 učenika, od kojih čak 1.700 ima ovaj zdravstveni problem.

Imuni sistem

Rezultati istraživanja pokazali su da je postotak gojaznosti veći kod učenika, odnosno njih 944 od 3.790 ili 24,9 odsto je gojazno ili ima povećanu tjelesnu masu. S druge strane, od 3.854 učenice, povećanu tjelesnu masu ili gojaznost ima ih 756.

Slična je situacija i u drugim dijelovima BiH, a sa problemom gojaznosti susreću se i djeca mlađe dobi, upozoravaju ljekari.

Nutricionista Amela Ivković-OReilly kazala je da je ovakav podatak uopšte ne iznenađuje te da je konzistentan s ukupnom gojaznom populacijom djece u BiH, a ne samo u Kantonu Sarajevo.

- Ovo znači da je svako četvrto dijete u BiH gojazno, što znači da ta djeca nisu promjenila svoje navike pa se danas radi o gojaznim srednjoškolcima. To su djeca koja su u razvoju i to su njima najbitnije godine, tad se gradi hormonalni i imuni sistem organizma, dakle nešto na čemu se zasniva zdravlje do kraja života – istaknula je Ivković-OReilly, piše Avaz.

Dodala je da smatra kako se u rješavanje ovog problema treba uključiti cijelo društvo te da svi imamo odgovornost.

Već zakasnili

- Za borbu je potrebna šira platforma, koja će uključivati medije, zdravstvene radnike i prosvetu. Inače, ovo je izuzetno ozbiljan problem, jer ti srednjoškolci stasaju u gojazne odrasle osobe, koje će, ako ga već nemaju, za nekoliko godina razviti dijabetes ili neke druge autoimune bolesti. Dakle, oni će do kraja svog života biti na lijekovima i od mladih ljudi koji bi nama trebali plaćati penzije, pretvoriće se u teret za društvo i zdravstveni sistem – naglasila je Ivković-OReilly.

Prema njenim riječima, u jednu ruku, već smo zakasnili da se uhvatimo u koštac s ovim problemom, ali još ima nade.

Prethodne generacije nisu imale toliko stresa

- Ovo nije nešto što se dešava samo u srednjim školama u Sarajevu nego je to pošast modernog svijeta i to je odraz nekvalitetne hrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i velike količine stresa tako da djeca sve manje i manje stavljaju akcent na zdravu ishranu. Djeca sve više sjede i pod velikom su stresom, jer mi nemamo način kako da ih naučimo da se oni s tim nose. Prethodne generacije nisu imale toliko stresa u životu, jer su živjeli u drugačijem društvenom sistemu – smatra Ivković-OReilly.

Problem je i pothranjenost

Istraživanje je pokazalo i da u sarajevskim srednjim školama postoji i veliki broj pothranjenih učenika, tačnije njih 3.206. Između ostalog, utvrđeno je i da svako treće dijete ima poremećaj pothranjenosti, čak 31,4 odsto, što je izuzetno zabrinjavajuće.

U istraživanju se navodi da je među srednjoškolcima zabilježeno da čak 49,3 posto djece ima poremećaj pothranjenosti.