Pod njihovim mikroskopima, svaka ćelija postaje početak priče, svaka podjela embriona korak bliže snu parova koji možda godinama, nekad i deceniju, čekaju da čuju prvi dječiji plač i osmijeh. Statistike govore da svaki šesti par danas prolazi kroz izazov neplodnosti – što znači da gotovo svaka deseta žena tokom života naiđe na prepreku kada je riječ o začeću. Iza tih brojeva kriju se sati neizvjesnosti, tihe molitve, strahovi i ogromna nada.

Upravo ta nada gura parove da kucaju na vrata klinika, a uspješnost metode koja se u našoj zemlji kreće oko 46 odsto po ciklusu svrstava nas rame uz rame sa vodećim evropskim klinikama. To znači da su iza brojki stvarni životi – stotine beba koje danas ispunjavaju domove smijehom, a nekad su bile samo nekoliko ćelija pod budnim okom embriologa.

Povodom Dana embriologa, zavirili smo u njihov svijet – svijet tihih laboratorija u kojima se svakog dana odvijaju najtiši, a možda i najvažniji trenuci života.

Kako počinje put do čuda?

Prvo pitanje koje parovi postavljaju je kada je pravi trenutak da potraže pomoć.

„Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, parovima mlađim od 35 godina savjetujemo da se jave nakon godinu dana redovnih pokušaja ukoliko ne dođe do začeća. Ako je žena starija od 35 godina, preporučuje se da se obrate već nakon šest mjeseci, a svako ko ima ponovljene spontane pobačaje treba da potraži pomoć odmah, bez čekanja“, kazali su iz Medico-S, klinike za liječenje neplodnosti, za Banjaluka.net.

Put počinje detaljnim analizama – hormonskog statusa žene i spermograma partnera, a po potrebi i dodatnim dijagnostičkim pregledima. Sve to se radi u najsavremenijim laboratorijama, pod mikroskopima koji otkrivaju i najsitnije detalje.

„Na osnovu svih nalaza, ginekolog određuje najbolju terapiju za stimulaciju jajnika. Tokom stimulacije, svakih nekoliko dana ultrazvukom i analizama krvi pratimo rast folikula i hormone, kako bi terapija bila potpuno prilagođena svakoj pacijentkinji. Nakon stimulacije slijedi punkcija jajnih ćelija u kratkoj anesteziji. Jajne ćelije i spermatozoidi se spajaju u laboratoriji, a naš tim embriologa prati razvoj embriona pod posebnim uslovima tri do pet dana. Najkvalitetniji embrion se prenosi u matericu, dok se preostali mogu zamrznuti za buduće pokušaje. Nakon transfera, pacijentkinja prima hormonsku podršku kako bi se povećala šansa za implantaciju“, objašnjavaju iz Medico-S.

U svakom trenutku, naglašavaju, parovi mogu računati i na podršku psihologa – jer put do roditeljstva ne opterećuje samo tijelo, već i dušu.

Osim toga, žene do 42 godine (na dan predaje zahtjeva) mogu ostvariti pravo na finansiranje jednog IVF ciklusa godišnje (maksimalno tri puta) putem FZO Republike Srpske, uz ispunjene medicinske uslove, a svi detalji o proceduri i dokumentaciji dobijaju se još na prvom dolasku.

Koliko parova prolazi ovaj put?

Prema internim podacima klinike, broj parova koji se odlučuju na vantjelesnu oplodnju u protekle četiri godine se kreće između 500 – 600 godišnje, bez evidentnog trenda rasta ili pada.

„Podaci za 2024. godinu pokazuju da je u klinici realizovano približno 500 ciklusa vantjelesne oplodnje, uz postignutih 46,9 odsto uspješnosti kliničke trudnoće“, rekli su oni.

Trendovi u periodu 2019–2024. godine pokazuju stabilne rezultate u rasponu od 42 odsto do 44 osto, 2023. kao vrhunac s 48 odsto, 2024. blagi pad, ali i dalje iznad 45 odsto, što odražava širenje indikacija i pažljivo prilagođavanje svakom paru, a to je odličan rezultat u poređenju sa evropskim prosjekom.

Starost – najvažniji faktor

Starost žene je jedan od najvažnijih faktora za uspješnost vantjelesne oplodnje (IVF). Šanse za trudnoću su najviše kod žena mlađih od 35 godina. Nakon 35. godine, stopa uspješnosti postepeno, a nakon 37. godine još izraženije opada. Poslije 40. godine, mogućnost uspješne trudnoće značajno se smanjuje.

Statistički podaci (sve relevantne evropske i svjetske IVF registri):

Žene mlađe od 35 godina: prosječna stopa trudnoće po ciklusu iznosi 40–50%.

Od 35 do 37 godina: 32–36%.
Od 38 do 40 godina: 22–26%.
Od 41 do 42 godine: 12–15%.
Preko 43 godine: ispod 5%.

„Najveći broj pacijentkinja koje se odlučuju za IVF je upravo u starosnoj grupi između 34 i 39 godina, iako u poslednjih nekoliko godina sve češće i žene iznad 40. pokušavaju vantjelesnu oplodnju, najčešće koristeći i metode donacije jajnih ćelija. Važno je naglasiti da bi parovi koji duže čekaju ili imaju više od 35 godina trebalo što ranije da potraže pomoć, jer biološki sat značajno utiče na šanse za uspjeh u IVF postupku“, pojasnili su iz Medico-S.

Neplodnost – izazov sadašnjice

Neplodnost danas predstavlja jedan od najvažnijih javnozdravstvenih i naravno demografskih izazova – sa 10 do 15 odsto parova koji se suočavaju s ovim problemom (SZO), što znači da svaki šesti par, odnosno da svaka sedma do deseta žena tokom života može imati poteškoće sa začećem.

U cijeloj Evropi, ali i kod nas, broj parova koji traže stručnu pomoć neprestano raste, posebno jer žene na prvo dijete čekaju sve duže; prosječna starost majki pri prvom porodu u EU sada je gotovo 30 godina, a kasnije roditeljstvo dodatno povećava rizik od neplodnosti.

Ohrabruje činjenica da su svjesnost i informisanost o neplodnosti danas znatno veće nego ranije – sve više parova pravovremeno se obraća stručnjacima, a mogućnosti moderne medicine, poput VTO i drugih metoda biomedicinski potpomognute oplodnje, dostupnije su nego ikada prije.

Podrška i finansiranje

„U Republici Srpskoj, BiH i zemljama regiona bilježimo jasne pozitivne pomake: razvijena je savremena reproduktivna medicina, a FZO Republike Srpske omogućava finansiranje tri postupka vantjelesne oplodnje u punom iznosu za žene do 42. godine. Zajednica danas otvoreno govori o važnosti reproduktivnog zdravlja. Naši stručnjaci svakodnevno rade na edukaciji, prevenciji i individualnoj podršci svakom paru koji prolazi kroz ovaj izazov, uključujući i besplatnu psihološku podršku“, izjavili su iz ove klinike naš portal.

Zahvaljujući zajedničkim naporima medicinske zajednice i institucija, stalno raste broj uspješno liječenih i ostvarenih trudnoća. Takav pristup pokazuje da se naša država i region odgovorno odnose prema ovom pitanju i da šansa za roditeljstvo zaista postoji, bez obzira na prepreke.

Zašto postupak ne uspije uvijek?

Najčešći razlozi zbog kojih vantjelesna oplodnja (IVF) ne uspije su višestruki i podjednako se odnose na ženski i muški faktor, kao i na kombinovane i nepoznate uzroke.

„Statistički gledano, oko 40 odsto neuspjeha vezano je za ženski faktor (npr. smanjena rezerva jajnika, poremećaji ovulacije, loš kvalitet jajnih ćelija, problemi sa matericom ili endometrioza), 40 odsto za muški faktor (loš kvalitet ili broj spermatozoida), 10 odsto su kombinovani razlozi kod oba partnera, dok je oko 10 odsto slučajeva idiopatsko – bez jasno utvrđenog uzroka“, naglasili su iz Medico-S.

Kvalitet reproduktivnih ćelija je često ključan: niska kvalitet jajnih ćelija ili spermatozoida direktno utiče na šanse za oplodnju i razvoj zdravog embriona.

„Čak i kada se dobije kvalitetan embrion, može doći do neuspjeha implantacije – što može biti posljedica imunoloških, hormonskih, genetskih ili anatomskih problema u materici. Genetske abnormalnosti embriona (najčešće spontano nastaju s godinama) takođe su jedan od vodećih uzroka neuspjeha, posebno kod žena starijih od 37 godina“, kazali su iz ove klinike za Banjaluka.net.

Koliko pokušaja je obično potrebno?

Vantjelesna oplodnja je emocionalno, fizički i logistički zahtjevan proces, a uspjeh najčešće nije trenutni. Prema velikim evropskim i američkim registrima (ESHRE, CDC), kumulativni efekat više pokušaja značajno povećava šansu za trudnoću:

Nakon jednog IVF ciklusa, prosječna stopa trudnoće za žene do 35 godina je oko 40%, a za starije od 40 godina oko 10–15%.
Nakon tri pokušaja, preko 60% žena mlađih od 38 godina ostvaruje trudnoću.
Većini parova su potrebna dva do tri pokušaja da bi došlo do trudnoće i rođenja djeteta, jer se tek kumulativnim efektom ponavljanih ciklusa postiže maksimalni uspjeh.

Biti embriolog – rolerkoster emocija

Emocionalni aspekt je neizbježan za embriologa, jer svaka uspješna ili neuspješna priča ostavlja trag.

„Ovaj izuzetno izazovan postupak izdvajanja, spajanja ili zamrzavanja jajnih ćelija zahtijeva, pored stručnosti, i timski rad te potpunu posvećenost svakom detalju. Naši embriolozi su prepoznatljivi po profesionalnom pristupu, empatiji i spremnosti da svakom paru pruže detaljne informacije i objašnjenja, svjesni da iza svakog broja stoji ljudska priča i nada. Kompleksnost postupka biomedicinski potpomognute oplodnje traži istinsku saradnju cijelog tima, a upravo to je ono što čini razliku i donosi uspjeh našoj laboratoriji i cijelom IVF timu“, rekli su iz Medico-S.

Embriolozi su ključna karika svakog postupka vantjelesne oplodnje, iako rijetko dolaze u prvi plan javnosti. Oni su odgovorni za pripremu, obradu i praćenje jajnih ćelija, spermatozoida i embriona u laboratoriji, a upravo od njihove stručnosti, preciznosti i posvećenosti zavisi uspjeh liječenja neplodnosti.

„Embriolozi su ti koji prvi vide i formiraju embrion pod mikroskopom, prateći svaki njegov razvojni korak od prve ćelije do trenutka transfera. Njihov uspjeh temelji se na izuzetnoj posvećenosti poslu, stalnom usavršavanju, iskustvu sa najnovijim laboratorijskim tehnologijama i u timskom radu sa ginekolozima i ostalim stručnjacima“, istakli su naši sagovornici iz Medico-S.

Poruka parovima

Važno je znati da o vantjelesnoj oplodnji postoji mnogo zabluda i pogrešnih informacija, pa nije preporučljivo porediti vlastito iskustvo sa tuđim pričama ili očekivati da svaki slučaj bude isti.

„Svaki par ima svoj put i svaka priča je jedinstvena. Najvažnije je da znate da niste sami – svaki pokušaj je korak bliže uspjehu. Iako proces može biti emotivno i fizički zahtjevan, povjerenje u stručni tim, otvorenost za podršku i vjera u vlastitu snagu ključ su uspjeha. Strpljenje i upornost često donesu rezultat, a nauka i medicina danas nude više mogućnosti nego ikada prije. Informisanost, prihvatanje situacije i pozitivna vjera u najbolje ishod su najbolja podrška na ovom putu“, zaključili su iz klinike za liječenje neplodnosti.

Zanimljivosti

Prva beba začeta vantjelesnom oplodnjom u Republici Srpskoj dobila je ime po prof. dr Sanji Sibinčić, pioniru vantjelesne oplodnje i prvom doktoru medicinskih nauka iz oblasti humane reprodukcije u našoj zemlji. Kroz kliniku Medico-S tokom godina prošlo je na stotine, sada srećnih roditelja – od onih koji su uspjeli iz prvog puta do onih koji su, nakon više procedura i trenutaka kad su pomišljali da odustanu, ipak dočekali svoje čudo. Za skoro 30 godina postojanja, pomogli su da na svijet dođu hiljade novih dječijih osmijeha.