U svijetu je tokom ove godine zabilježeno 9,6 miliona smrtnih ishoda.

Novi slučajevi raka u svijetu u ovoj godinu dostižu 17 miliona oboljenja, dok je 2012. zabilježeno četiri miliona.

Oko polovine novih slučajeva i više od polovine ukupnih smrti od raka u svijetu 2018. zabilježeno je u Aziji, većinom u Kini, djelomično i zato što je tamo koncentrirano oko 60 odsto svjetskog stanovništva.

Pet godina nakon postavljanja dijagnoze oboljenja i dalje živi 43,8 miliona pacijenata, navode stručnjaci.

Rak pluća vodi među najčešće dijagnosticiranim oboljenjima kod muškaraca i predstavlja glavni uzrok smrti /20 odsto slučajeva/, prenose mediji.

SZO navodi da je zabrinjavajuće povećanje slučajeva raka pluća kod žena, koji sada predstavlja glavni uzrok smrti od karcinoma ženskih osoba u 28 zemalja.

U Sjevernoj Americi, sjevernoj i zapadnoj Evropi, posebno u Danskoj i Holandiji, Kini, Australiji i Novom Zelandu primijećena je najviša stopa novih slučajeva kod žena, a Mađarska vodi na tom popisu.

Rak dojke je glavni uzrok smrti od raka među ženama - 627.000 smrtnih slučajeva.

On predstavlja i oko četvrtinu novih slučajeva raka dijagnostifikovanih među ženama u svijetu. Među novim slučajevima slijedi rak debelog crijeva u razvijenim zemljama i rak grlića maternice u zemljama u razvoju.

Povećanje broja oboljenja od raka izazvano je demografskim rastom, starenjem i porastom fakrora opasnosti poput pušenja, pretilosti, slabijeg kretanja i neuravnotežene prehrane.

U zemljama brzog ekonomskog rasta rak je povezan sa siromaštvom i zarazama i najčešće se otkriva na jetri, želucu, grliću maternice...

Između trećine do dvije petine novih slučajeva raka mogli bi se izbjeći eliminisanjem ili smanjenjem izloženosti poznatim faktorima opasnosti povezanim sa načinom života i okolinom.

I broj Evropljana oboljelih od karcinoma je u porastu, dok smrtnost od ove bolesti opada, navode iz SZO.

Prema mapi SZO, koja obuhvata 53 zemlje - od Portugala do Rusije preko Kirgizije, u evropskom dijelu 2014. godine od karcinoma je oboljelo 2,4 odsto stanovništva, što je za pola više nego 2000. godine.

Taj broj krije velike razlike, zavisno od vrste karcinoma i stanovništva koje je obuhvaćeno.

Tako je u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj i na Islandu rasprostranjenost bolesti dva puta veća (pet odsto), dok je smanjena (1,8 odsto) u Zajednici Nezavisnih Država, koja uključuje devet zemalja nekadašnjeg sovjetskog bloka, među kojima su Bjelorusija, Gruzija i Rusija.

Stopa oboljelih u EU je 2013. godine iznosila 2,8 odsto, pri čemu su više obolijevale žene (2,9 odsto) nego muškarci (2,7 odsto).

Broj slučajeva karcinoma dojke u porastu je za čak 30 odsto od 2000. godine.