Glavni krivac? Holesterol iz žumanca. Iako brojna naučna istraživanja uporno razbijaju ovu zabludu, mnogi i dalje vjeruju da su jaja opasna za zdravlje srca. Ipak, praksa i savremena medicina sve više pokazuju drugačiju sliku – a jedan indijski ljekar odlučio je da to dokaže na sopstvenom tijelu.

Indijski endokrinolog dr Dip Duta nedavno je na platformi X (bivši Twitter) podijelio zanimljiv lični eksperiment: tokom 18 mjeseci svakodnevno je konzumirao četiri jaja, što je ukupno 28 jaja sedmično. Rezultati? Nivo holesterola i triglicerida ostao je stabilan, a zabilježen je čak i porast „dobrog“ HDL holesterola.

Uprkos činjenici da jedno žumance sadrži oko 186 mg holesterola, njegovo iskustvo – kao i brojna naučna istraživanja – potvrđuju da prehrambeni holesterol ima relativno mali uticaj na ukupan nivo holesterola u krvi. Naime, kada tijelo unese više holesterola hranom, jetra automatski smanji sopstvenu proizvodnju – čime se održava ravnoteža, prenosi Klik.

Nisu svi jednako osjetljivi na prehrambeni holesterol

Nauka kaže da otprilike 70 odsto ljudi uopšte ne doživljava značajnu promjenu u nivou holesterola nakon konzumacije jaja. Kod preostalih 30 odsto može doći do blagih povećanja, ali ni to obično ne prelazi granice zdravstvene bezbjednosti.

Važno je napomenuti da je dr Duta praktikovao i druge zdrave navike – uz uravnoteženu ishranu bogatu povrćem, dnevno je trčao između tri i pet kilometara. Tokom eksperimenta uspio je da smrša 12 kilograma za devet mjeseci.

Koliko jaja je „bezbjedno“ pojesti?

Nutricionističke smjernice najčešće navode da je od 1 do 3 jaja dnevno sasvim bezbjedno za većinu ljudi. Fizički aktivne osobe, uključujući sportiste, mogu bez problema konzumirati i do šest jaja dnevno, pod uslovom da im je ostatak ishrane uravnotežen i bogat kvalitetnim namirnicama – povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima.

Prava prijetnja srcu ne dolazi iz jaja

Prema riječima dr Dute, prava opasnost za zdravlje kardiovaskularnog sistema ne leži u jajima, već u savremenim prehrambenim navikama. Industrijski prerađena hrana, visoki udio rafinisanog šećera, loše masti i pržena jela daleko su veći neprijatelji zdravlja srca od jednog žumanca.

Informacije ili dezinformacije?

Na kraju, dr Duta upozorava na štetu koju mitovi i neutemeljene tvrdnje mogu nanijeti javnom zdravlju. U svijetu preplavljenom dezinformacijama, naglašava potrebu da se oslanjamo na naučno utemeljene podatke i klinička istraživanja – a ne na nasumične savjete s društvenih mreža i neprovjerene izvore.