Između ostalog, novim pravilnikom jasno je precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojima je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO RS. Cilj ovih izmjena je preciznija odredba u pravilniku kako bi i porodičnim doktorima olakšali tumačenje propisa u praksi. Fond je, takođe, uvažio i sugestiju poslodavaca koja se odnosi na preciznije ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana.

 

"Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju", navodi se u Pravilniku.

 

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da poslodavci podržavaju nastojanje Fonda zdravstvenog osiguranja da se spriječe zloupotrebe bolovanja.

 

"Vjerujemo da će predmetne izmjene ovog pravilnika dati rezultate u primjeni i jako je bitno da se pošalje poruka i radnicima, ali i ljekarima porodične medicine da će svaka zloupotreba biti sankcionisana i da će biti prepoznata i da to predstavlja težu povredu radne discipline", kazao je Aćić.

 

Prema njegovim riječima, očekuje ali i poziva poslodavce da u što većoj mjeri i ako imaju sumnju u zloupotrebu da koriste institute koji su uspostavljeni u FZO RS i da potraže zaštitu svojih interesa kroz proceduru koja je definisana u zakonu.

 

"Nastojimo da se kroz izmjene pravilnika sankcioniše, da se prepoznaju problemi i vjerujemo da će to biti dobra stvar i da će u konačnici imati dobre rezultate", kazao je Aćić.

 

I Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je da je stav Unije poslodavaca da nikada ne smiju biti u pitanju ljudi koji su zaista bolesni i koji imaju potrebu za liječenjem.

 

"Nikada ne bismo podržali da se osporavaju takva prava. Ali što se tiče zloupotreba koje se koriste prilikom bolovanja - zloupotrebe su da je čovjek na bolovanju a radi negdje na crno, ili čak ima i slučajeva da ode u inostranstvo i radi, kao i da ljudi koriste bolovanja da bi radili sezonske poslove", kazao je Škrebić i dodao da ovakve vrste zloupotreba predstavljaju problem svim poslodavcima.

 

"I to nije problem samo u privatnom sektoru, nego čak i u javnim ustanovama i preduzećima", pojasnio je Škrebić i dodao da podržavaju sve promjene koje idu prema tome da smanje zloupotrebe.

 

Iz FZO RS kazali su da je ovaj pravilnik u proteklih nekoliko godina korigovan više puta, uvedeni su novi kontrolni mehanizmi koji su ostali i sada, pojednostavljene su procedure odobravanja bolovanja za trudnice, nepokretna lica i slično.

 

"Kada je riječ o kontrolnim mehanizmima, još ranije je omogućeno i to ostaje i sada u pravilniku da poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja. Na osnovu tog zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti", kazali su iz Fonda.

 

Iz Fonda su rekli da je u prošloj godini 90 poslodavaca za 114 radnika zatražilo vanrednu ocjenu bolovanja. Za 63 radnika data je ocjena da su sposobni za rad, a za 51 data je ocjena da se bolovanje produžava.

 

U 2022. godini 52 poslodavca su za 57 radnika podnijela zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja. Za 29 radnika je data ocjena da su sposobni za rad, dok je za 28 radnika prvostepena komisija procijenila da su i dalje privremeno spriječeni za rad.