Vidovdan ili praznik sjećanja na kosovsku pogibiju obilježen je crvenim slovom u kalendaru SPC, a za naziv praznika vezuje se Sveti Vid koji je, prema "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom sa Sicilije.

Ovaj svetitelj hrišćanstvo je zadužio podvizma u vrijeme cara Dioklecijana, velikog progonitelja hrišćana.

Na liturgijama se pominje stradanje koje je ostavilo vječnu poruku u istoriji, etici i tradiciji srpskog naroda.

Isti datum u kalendaru SPC se pominje i kao praznik starozavjetnog proroka Amosa - slave srpskog kneza Lazara, koji je poginuo na taj dan, a u navečerje praznika se svojim velmožama pričestio u Crkvi Samodreži na Kosovu.

Prema "Prologu", SPC istog dana slavi i svog patrijarha Jefrema, koga je Sabor izabrao 1375. godine i koji je "1382. vjenčao kneza Lazara za cara".