U nekim zemljama ovaj pun mesec se popularno naziva Lovački mjesec, jer je u prošlosti označavao vrijeme kada su lovci koristili povećanu svjetlost mjesečine za lov i pripremu zaliha hrane za zimu.

Supermjesec će biti na svom vrhuncu 17. oktobra 2024. godine, kada će dostići perigej i biti najbliži Zemlji ove godine, ali će spektakl biti vidljiv nekoliko dana prije i poslije tog datuma.

Ako vremenske prilike dozvole, neće biti potreban teleskop ili posebna oprema da bismo uživali u ovom prirodnom fenomenu.

Pogled na noćno nebo biće izvanredan jer će Mesec izgledati veći i svjetliji nego inače.

Zašto je ovaj supermjesec poseban?
Zbog svoje eliptične orbite, Mjesec nije uvijek na istoj udaljenosti od Zemlje. Kada se faza punog mjeseca i perigeja poklope, mjesec izgleda veći i svjetliji nego u fazi punog mjeseca u drugim dijelovima godine.

Supermjesec nastaje kada je Mjesec u fazi punog mjeseca i istovremeno u svojoj orbiti najbližoj Zemlji, poznatoj kao perigej.
Ovaj Lovački mjesec biće poseban iz nekoliko razloga:

Biće najveći supermjesec u godini jer će se približiti Zemlji više nego u bilo koje drugo doba ove godine.

Tokom perigeja će izgledati oko 15 odsto veći nego kada je najudaljeniji od Zemlje u apogeju. Iako ljudsko oko to ne može lako da primijeti, ljubitelji fotografije i astronomije svakako mogu.

Supermjesec će takođe biti oko 30 odsto svjetliji od prosječnog punog mjeseca, što znači da će ovaj događaj bukvalno osvijetliti nebo. Ovu razliku u osvjetljenosti može lako da vidi svako bez ikakve opreme.

Dok kraja godine supermesec će se pojaviti još jednom - 15. novembra, na rastojanju od 361.866 kilometara.

Varka "Mjeseca na horizontu"
Razlika u veličini biće najuočljivija kada Mesec raste ili zalazi, jer će se tada činiti veći zbog optičke varke poznate kao "Mjesec na horizontu". Naime, kada je blizu horizonta, ljudski mozak nesvjesno upoređuje Mesec sa objektima na Zemlji, poput drveća, zgrada ili planina, što stvara utisak da je veći nego kada je visoko na otvorenom nebu. U stvarnosti, Mjesec ne mijenja veličinu ili udaljenost, već se javlja iluzija koja se javlja zbog načina na koji opažamo objekte u okruženju.

U oktobru će Mjesečeva orbita omogućiti da se perigej i pun Mesec optimalno poklope, tako da će ovaj Lovački mjesec, kao što smo već rekli, biti bliži Zemlji nego bilo koji drugi supermjesec 2024. godine.

To znači da će 17. oktobra biti oko 357.363 kilometra od Zemlje, dok je prosječna udaljenost oko 384.000 kilometara.

Pošto će Mjesec biti bliže u perigeju, on će takođe reflektovati više sunčeve svjetlosti prema Zemlji, čineći da izgleda svjetlije.

Kako ga najbolje posmatrati?
Najbolji način da posmatrate supermesec je da odete na otvoreno područje sa minimalnim svjetlosnim zagađenjem. Gradovi sa jakim osvjetljenjem mogu da ometaju uživanje.

Fotografi često savjetuju da se mjesec fotografiše čim izađe ili zađe, jer se tada čini veći zbog efekta horizonta. Idealne lokacije za posmatranje uključuju planine, polja ili obalu, gdje je nebo najjasnije. Mjesec je najbolje fotografisati u trenutku kada izlazi iza poznatih objekata kao što su zgrade, drveće, razne kule i sl, kako bi se postigao efekat meseca na horizontu, piše "Indeks.

Šta će se dogoditi sa morima i okeanima

Supermesec utiče ne samo na doživljaj noćnog neba već i na okeane. Tokom punog i mladog mjeseca javljaju se veće plime, poznate kao "spring tides".

Kada se pun mesec poklopi sa perigejem, plime postaju još izraženije i nazivaju se perigejske ili ponekad kraljevske plime. Mogu izazvati poplave, posebno kada su praćene vremenskim uslovima kao što su nizak atmosferski pritisak, jake kiše i jaki vjetrovi.

Iako Mjesečeva gravitacija tokom supermjeseca nije dramatično jača (oko četiri odsto je veća nego kada je Mjesec na njegovoj prosečnoj udaljenosti), dovoljna je da izazove primijetno veće plime u određenim dijelovima svijeta. Međutim, stvarni efekat na plimu u velikoj mjeri zavisi od oblika obale i lokalnih vremenskih uslova.