To je praznik koji predstavlja rođendan hrišćanske crkve, a slavi se 50. dan poslije Vaskrsa, pa se zove i Pedesetnica. Poslije Hristovog vaznesenja učenici su ostali u Jerusalimu i u jednoj sobi na Sionu često su se okupljali i zajedno se molili Bogu očekujući s nestrpljenjem obećanoga Utješitelja, Duha Svetoga, koji od Oca ishodi.

 

Mjesto Jude Iskariotskog među dvanaestoricom, kockom je bilo popunjeno mjesto - Matijom. Na Pedesetnicu svi su bili zajedno, kad huka ispuni svu kuću i pokazaše se ognjeni jezici koji se spustiše na svakog od apostola. Izašavši na krov od kuće, progovorili su i propovijedali okupljenom narodu jezicima koje do tada nisu znali, tako da su ih svi okupljeni, čak i inovjerni, razumjeli. Tri hiljade ljudi na ovaj dan povjerovalo je propovijedi apostola i krstilo se.

 

Kako su na praznik Pedesetnice Jevreji, znači i apostoli u onu Pedesetnicu, ukrašavali svoje kuće granjem, cvijećem i travom podsjećajući se na vrijeme kad su poslije ropstva lutali sa Mojsijem po pustinji i živjeli u kolibama od granja i lišća, i danas se na praznik Silaska Svetog Duha na apostole pravoslavne crkve ispunjavaju travom i cvijećem od koga se pletu vjenčići.

 

Narodna vjerovanja na ovaj dan su različita u različitim krajevima Srbije, međutim ima nekih koja se "poklapaju".

 

Na drugi dan Duhova nipošto ništa u kući ne smije da se obavlja od težih poslova, niti sa iglom, jer se ovakvo ponašanje smatra nepoštovanjem apostola i svetaca i ne obraćanjem pažnje na njihove riječi. Naši stari su vjerovali da u kući gdje žene zanemare ove običaje napredak će teško ići.

 

U Zapadnoj Srbiji, pak, običaj je da se na ovaj dan ukućani sjete preminulih u toj godini i prirede im simboličnu trpezu kako bi sačuvali dom od zlih sila! Običaj je i da se na samoj humci poslužuje hrana (panaija) za dušu umrlog.