Semberski ratari uveliko beru kukuruz. Prosječni prinosi su oko četiri tone po hektaru, što je upola manje od prosjeka. Kukuruz je na većini polja potpuno suv, a klipovi su zbog nedostatka vlage nerazvijeni i sitni. Ratari su pokušali da siliranjem kukruza proizvedu što više stočne hrane, ali je i silaža bila slabog kvaliteta.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije" Boško Radić kaže da je izvjesno da je šteta od suše na ovogodišnjem kukuruzu od 50 do 70 odsto, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i hibrida.
Rano zasijani hibridi kraćeg roka zrenja, dali su bolji prinos i stručnjaci ih preproručuju za sjetvu i u narednim sezonama jer su ljeta sve češće vrela i sušna. Samo na parcelama, koje su navodnjavane sistemima kap po kap, poljoprivrednici su sačuvali prinose.
Ratar Aco Cvjetinović iz Velike Obarske posijao je 10 dunuma kukuruzom, od čega je parcelu od 6 dunuma, navodnjavao dva do tri puta sedmično po nekoliko sati.
- Prezadovoljan sam kako izgleda kukuruz koji smo zalivali. Klip je naliven i očekujem dobre prinose. Ali konačnu ocjenu ćemo moći dati tek kad ga ovršemo i skinemo sa njive. Zbog klimatskih promjena, bez navodnjavanja se ne može proizvoditi ništa više. Jeste da se izgradnjom sistema za navodnjavanje povećavaju ulaganja, ali samo tako možemo sačuvati prinose – kaže domaćin za portal InfoBijeljina.
U Semberiji je kukuruzom zasijano oko 26.000 hektara, a pod ovom, najzastupljenijom ratarskom kulturu u Srpskoj je oko 131.900 hektara obradivih površina.