Procjena Ministarstva poljoprivrede RS je da je do sada prinos kukuruza i soje umanjen za 30 odsto. Poljoprivrednici su zabrinuti, jer je veliko pitanje da li će obezbjediti dovoljne količine hrane za stoku i sačuvati stočni fond.

Tokom juna i jula u Srpskoj su zabilježene veoma visoke dnevne temperature. Zemlja žedna kiše, a i usjevi. Sunce prži biljke i umanjuje prinos kukuruza, a napadaju ih i insekti. Ne bude li uskoro većih padavina, ambari će ostati poluprazni.

Poljoprivrednik Dragiša Sakić iz Popova kaže da su štete na kukuruzu već evidentne.

– Zavisi od sorte kukuruza, agrotehničkih mjera, kvaliteta zemljišta, rokova sjetve. Ipak, izvjesno je da je suša ugrozila kukuruz i da će prinos biti umanjen, a kvalitet zrna lošiji - tvrdi Sakić.

Zbog suše su zabrinuti i stočari, koji su svjesni da bez ulaganja nema dobiti. Ukoliko ne bude dovoljno hrane za stoku moraće da smanjuju stočni fond.

Predsednik Udruženja proizvođača mlijeka i uzgajivača goveda RS Ostoja Nikolić kaže da bez navodnjavanja oranica nema sigurne i rentabilne proizvodnje.

- Za navodnjavanje se potroši od 150 do 200 litara goriva i to uvećava troškove proizvodnje. Na kraju kad uzmete uloženo, vidite da je cijena mlijeka veoma niska i da se praktično ne isplati - kaže Nikolić.

Suša uzima danak i na oranicama Poljoprivrednog dobra “Semberija”. Pod kukuruzom imaju 600 hektara, a sojom 300 hektara. Brine ih i kako obezbjediti dovoljno stočne hrane i održati dnevnu proizvodnju od oko 5.500 litara mlijeka. Iako su zasijali skuplje hibride kukuruza, očekivani prinos preko deset tona po hektaru na parcelama uz rijeku Savu, samo je pusta želja.

- Očekivali smo između 10 i 12 tona kukuruza po hektaru, ali pitanje je i da li ćemo imati pet tona. Ako ne bude kiše, ništa nećemo ni imati. Bolja je situacija sa sjemenskim suncokretom koji za sada dobro podnosi visoke temperature, graškom i boranijom jer smo ove parcele navodnjavali. Obrađujemo 2.500 hektara, a navodnjavamo oko 25 odsto pa planiramo da iduće godine povećamo obim površina pod sistemima za navodnjavanje – kaže Slaviša Gligorević, direktor PD „Semberija“.

Agronom Dragan Zarić rekao je da je u prošlom i ovom mjesecu u Semberiji palo 50 litara kiše po metru kvadratnom, a kukuruz je sada u kritičnoj fazi i potrebno mu je od 110 do 120 litara kiše ravnomjerno raspoređene tokom cijelog mjeseca.

- Bez obzira što je kukuruz uspio da se oplodi i opraši, ako nema dovoljne količine padavina da nalije zrno, roda neće biti. Negativni efekat manje osjećaju ranije sorte – rekao je on.

Ratarima preostaje da umanje štetu osiguranjem usjeva, što bi ih po hektaru koštalo 1.200 maraka. Poljoprivreda je fabrika pod vedrim nebom u koje su ovih dana uprte oči poljoprivrednih proizvođača. Nadaju se da će konačno pasti kiša i umanjiti gubitke, a na parcelama koje se navodnjavaju smanjiti troškove. Padavine bi dobro došle i ratarima koji s mukom pokušavaju da pripreme zemljište za sjetvu uljane repice.

Navodnjavanje zemljišta jedina nada

Posledice suše biće ublažene samo na područjima koja se navodnjavaju, za šta je Vlada RS obezbjedila oko 40 miliona maraka. Sačuvati agrar investicijama u sisteme za navodnjavanje jedna je od najznačajnijih aktivnosti resornog ministarstva. Osim Semberije i Posavine u kojima su sistemi izgrađeni na 826 hektara, sistemi se grade i u Trebinju na 860 hektara, Ljubinju na 250 hektara, Bratuncu na oko 436 hektara.